Ilustracija, Foto: Pixabay

Odgovor na pitanje da li se bolest prirodno prenijela sa životinja na ljude ili je rezultat laboratorijske nezgode, smatra se ključnim za sprečavanje buduće pandemije i spasavanje miliona života.

U prvom radu analiziran je geografski obrazac slučajeva koronavirusa u prvom mjesecu izbijanja, u decembru 2019. Prvi slučajevi bili su usko grupisani oko pijace Huanan.

Druga studija je ispitivala genomske podatke iz najranijih slučajeva kako bi se proučila rana evolucija virusa, a zaključeno je da je malo vjerovatno da je koronavirus u većoj mjeri cirkulisao među ljudima prije decembra 2019.

Majkl Vorobi sa Univerziteta u Arizoni, koautor oba rada, ranije je u pismu pozvao naučnu zajednicu da bude otvorenija prema ideji da je virus „iscurio“ iz laboratorije. Međutim, saznanja do kojih je došao su ga pomjerila „do tačke u kojoj sada misli da jednostavno nije vjerovatno da je ovaj virus uveden bilo kojim drugim putem osim trgovinom divljim životinjama na pijaci u Vuhanu“, rekao je Vorobi novinarima.

Iako je prethodna istraga bila usredsređena na pijacu živih životinja, istraživačima je trebalo više dokaza kako bi utvrdili da je to zaista bio izvor izbijanja pandemije koronavirusa.

Ovo je zahtijevalo studiju na nivou susjedstva u Vuhanu kako bismo bili sigurniji da je virus „zoonoza“ – da je prešao sa životinja na ljude.

Tim prve studije odredio je lokaciju prva 174 slučaja koje je identifikovala Svjetska zdravstvena organizacija. Otkrili su da je njih 155 bilo u Vuhanu. Ti slučajevi su bili usko grupisani oko pijace, a neki rani pacijenti koji nijesu neposredno prije toga posjećivali pijacu, živjeli su vrlo blizu nje.

Sisari za koje se sada zna da mogu biti zaraženi virusom, uključujući crvene lisice, svinjske jazavce i kunopse, svi su se prodavali živi na pijaci, otkrio je tim.

Evolucija virusa

Istraživači su povezali pozitivne uzorke pacijenata početkom 2020. godine sa zapadnim dijelom pijace na kojem su se prodavale žive ili tek ubijene životinje krajem 2019.

Ograničeni rani slučajevi bili su u suprotnosti s cirkulacijom u ostatku grada do januara i februara, što su istraživači potvrdili izvlačenjem podataka iz aplikacije Veibo.

„To nam govori da virus nije cirkulisao kriptično. Zaista je nastao na toj pijaci i s nje se proširio“, rekao je Vorobi.

Druga studija je bila usredsređena na rješavanje nedosljednosti u ranoj evoluciji virusa. Dvije evolucijske linije, A i B, obilježile su ranu pandemiju.

Dok je A bio bliži virusu pronađenom kod slijepog miša, što sugeriše da je koronavirus prešao sa te životinje na ljude i da je A doveo do B, B je bio taj koji je bio daleko prisutniji na pijaci.

Istraživači su upotrijebili tehniku nazvanu „analiza molekularnog sata“, koja se oslanja na brzinu kojom se genetske mutacije događaju tokom vremena kako bi rekonstruisali vremensku crtu evolucije i tako otkrili da je malo vjerovatno da je A doveo do B.

„Inače bi linija A morala evoluirati usporeno u poređenju s virusom linije B, što jednostavno nema biološkog smisla“, rekao je Vorobi.

Umjesto toga, vjerovatni scenarij je prebačen sa životinja sa pijace na ljude u različitim prilikama, u novembru i decembru 2019. Istraživači su zaključili da je malo vjerovatno da je postojala ljudska cirkulacija prije novembra 2019.

Prema ovom scenariju, vjerovatno je bilo drugih prenosa sa životinje na čovjeka na pijaci koji se nijesu manifestovali kao slučajevi kovida-19.

„Jesmo li opovrgli teoriju o curenju iz laboratorije? Ne, nijesmo. Hoćemo li ikada moći saznati? Ne“, rekao je koautor Kristijan Anderson sa Istraživačkog instituta Skrips.

„Ali mislim da ono što je ovdje stvarno važno je to da postoje mogući scenariji i da su to vjerovatni scenariji i stvarno je važno razumeti da moguće nije jednako vjerovatnom“, dodao je on.

Izvor: N1