Govoreći tom prilikom, novinar i publicista Ranko Pavićević je pored ostalog rekao, da je Puškin, svojim ogromnim njiževnim djelom, imao veliki uticaj, ne samo na rusku književnost, već i druge oblike umjetnosti, kao što su: slikarstvo, pozorište, film i muzika. Njegovo ime, bilo je svetinja, ne samo za ruski, već i za druge slovenske narode, ali i poštovaoce širom svijeta, pa
nije slučajno, što se ne samo u Rusiji, već i u svijetu, obilježava Nedjunarodni dan Puškina.

Dramaturg Miloš Boreta je istakao, da književna djela Evgenije
Onjegin, Boris Godunov, Cigani, Bronzani konjanik, Pikova dama,
Kapetanova kći i druga, Puškinova djela, koja ga sa pravom odredila, kao rodonačlnika ruske klasične književnosti devetnaestog vijeka.



Što se umijeća njegovog stihovanja tiče, dovoljno govori sam podatak, da je već 1.820 godine, u svojoj dvadeset prvoj godini, bio najznačajnija književna pojava u Rusiji.

Aleksandra Sergejeviča Puškina svojim uporištem i osloncem, smatraju, realisti i modernist ili takozvani čisti pjesnici i to, da su najnaprednije i najsloženije ideje epohe u njegovom djelu, tražile i pronalazile svoj izraz.

Zato je Puškin, nesumnjivo i naš savremenik, kazao je pored ostalog Miloš Boreta. Književno veče je obilježio veliki ljubitelj poezije, Ljubo Markpvić iz Budve, koji je ovim povodom, govorio Puškinove pjesme, al ii pjesme drugih
poznatih autora poput: Jesenjina, Ljermontova, Dučića, Bojića, Njegoša, Šantića i drugih i pobrao salve ašlauza velikog broja prisutnih, javio je budvanski Art press.