Okrugli sto „Da javno ne bude tajno“ organizovan je uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i u partnerstvu sa organizacijom Access Info Europe, u susret predstojećim izmjenama Zakona o SPI.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da je pravo na SPI bitan indikator u procesu pristupanja Uniji.

„Ne možemo dovoljno naglašavati važnost slobode informisanja, posebno za organizacije i novinare koji ne mogu profesionalno obavljati posao bez pristupa relevantnim dokumentima“, istakao je Orav.

Sa druge strane, kako je naveo, tajnost omogućava korupciju.

Orav je podsjetio da novi Izvještaj Evropske komisije poziva institucije da obezbijede veću transparentnost i odgovornoost, posebno u oblastima koje su podložne korupciji.

Kako je kazao, u Izvještaju je konstatovano da implementacija Zakona o SPI nije doprinijela obezbjeđivanjju veće transparentnosti i odgovornosti javnih službi, jer vlasti nastavljaju da drže informacije u tajnosti.

„Siguran sam da će Vlada djelovati na osnovu preporuka iz našeg posljednjeg Izvještaja, i poboljšati pristup informacijama od javnog interesa“, rekao je Orav.

On je poručio da posvećenost transparentnosti nije nešto o čemu se može pregovarati.

„Jer zemlje kandidati moraju da sprovedu neophodne reforme u oblasti vladavine prava“, istakao je Orav.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović kazala je da je pravo na pristup informacijama već široko priznato kao osnovno ljudsko pravo, zaštićeno međunarodnim standardima, i kao takvo predstavlja osnov svakog demokratskog društva.

Ona je ocijenila da je potrebna promjena svijesti zaposlenih u javnoj upravi, koji moraju da razumiju da obaveza uprave nije samo da daje informacije od javnog značaja kada ih neko zatraži, nego da ih i sama objavljuje.

Pribilović je podsjetila da je Ministarstvo javne uprave (MJU) pripremilo Analizu normativnog okvira u toj oblasti, koju je Vlada usvojila u aprilu.

Prema njenim riječima, analiza je dala određene smjernice i preporuke za regulativna i implementacijska poboljšanja Zakona o SPI, čije izmjene i dopune su programom rada Vlade predviđene za četvrti kvartal ove godine.

MJU je, kako je navela, formiralo radno tijelo čiji zadatak je da pripremi izmjene Zakona, a čine ga predstavnici relevantnih organa za uređenje oblasti slobodnog pristupa informacijama, kao i predstavnici Univerziteta Crne Gore i civilnog sektora.

„Očekujemo da nova zakonska rješenja doprinesu što djelotvornijem ostvarivanju prava na SPI, i da se u odnosu na ovako postavljeni cilj odgovori kvalitetnim pravnim okvirom u toj obasti“, kazala je Pribilović.

Ona je poručila da MJU ostaje otvoreno za sve inicijative i sugestije za izmjene i dopune Zakona o SPI, i pozvala sve zainteresovane subjekte da se aktivno uključe u taj proces.

„Kako bi zajedničkim snagama doprinijeli da se pravo na slobodan pristup ostvaruje što efikasnije, posebno imajući u vidu činjenicu da je SPI od javnog značaja neophodan uslov za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda“, dodala je Pribilović.

Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković, kazala je da je Crna Gora imala sasvim dobar Zakon o SPI, koji je toj organizaciji omogućio da otkrije brojne slučajeve korupcije.

„Međutim, kad je vlast shvatila da na osnovu tih zvaničnih informacija otkrivamo na koji način se zloupotrebljavaju državni fondovi i kako se nezakonito bogate javni funkcioneri, onda su se dosjetili da promijene zakon“, rekla je Ćalović Marković.

Zakon je, kako je navela, promijenjen tajnim amandmanima poslanika, bez bilo kakve rasprave u Skupštini.

„Predložene su tajne izmjene i dopune Zakona, kojima su uvedeni samo izuzeci, iako nije postojao nijedan slučaj da je bilo koja tajna informacija pogrešno objavljena na sonovu Zakona o SPI i zbog toga prouzrokovala štetu bilo kome, a pogotovu ne državnom budžetu“, navela je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, umjesto da obezbijedi da što više informacija bude dostupno, i da se korupcija nema gdje sakriti, Vlada i većina institucija, zahvaljujući tim izmjenama zakona, sakriva podatke koji su bili godinama javni.

Ćalović Marković je kazala da su tajni depoziti države, isplate iz budžeta uoči izbora, informacije o finansijama političkih partija, kao i sve preostale privatizacije i podaci o autoputu.

„Državna tajna su i imena sudija i drugih funkcionera kojima je Vlada dala stanove, i nda te sudije sude u predmetima protiv države i pojedinaca koji su im, tajno i slektivno, maltene poklonili stanove, od naših para, iz državnog budžeta“, navela je ona.

Ćalović Marković je kazala da je MJU konačno formiralo Radnu grupu koja, kako je navela, već nedjeljama i mjesecima radi na onome što su poslanici vladajuće partije promijenili bez minuta rasprave.

Kako je navela, kad bi stvarno postojala politička volja, taj zakon bi mogao biti popravljen za pola sata.

„Ali ne, samo se kupuje vrijeme. Vlada nije iskrena u ovom procesu, jer da jeste – ne bi se paralelno sa radnom grupom desio zakon o tajnosti podataka, kojim se nipodaštavaju svi naši napori da se naprave bilo kake reforme“, kazala je Ćalović Marković, dodajući da je taj zakon sada na javnoj raspravi.

Ona tvrdi da novi zakon o tajnosti podataka potpuno ukida zakon o SPI.

„I kad usvojimo bolji zakon o SPI, biće nam uzalud, jer je Zakonom o tajnosti podataka predviđeno da sjutra može saopštenje za medije da bude proglašeno tajnom“, pojasnila je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, to je potpuna besmislica.

„To potvrđuje da Zakon o SPI mora biti iznad drugih zakona, jer on reguliše ustavno pravo građanina da ima pristup informacijama, a ne da dozvolimo da se to pravo urušava drugim zakonima“, istakla je Ćalović Marković.

Izvršna direktorica Access Info Europe, Helen Darbišir, kazala je da svaka zemlja koja teži da bude prepoznata kao demokratska, mora u potpunosti da implementira pravo na SPI.

„Zato je to nešto što je neophodno i za pridruživanje EU“, istakla je Darbišir.

Kako je navela, pravo na SPI nalaže obavezu vladama da proaktivno objavljuju informacije.

Crna Gora je, podsjetila je Darbišir, potpisala i ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima.

„I neophodno je da revidirani zakon bude u skladu sa njom, što zahtijeva da svaki izuzetak mora da bude odmjeren u odnosu na test da li skrivanje informacija može štetiti javnosti“, dodala je Darbišir.

Prema njenim riječima, postoje informacije koje moraju biti tajne i zaštićene.

„Ali ne smijemo biti previše strogi u tome. Pravna reforma mora da se suoči i sa ovim izazovom“, zaključila je Darbišir.



Mina