Ilustracija, Foto: Pixabay

Studija sprovedena na više od 99 miliona osoba iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske takođe je potvrdila koliko su poznate komplikacije vakcine rijetke, a istraživači su potvrdili da njene dobrobiti još uvijek “uveliko nadmašuju rizike”, piše Guardian.

Istraživači koji rade kao dio Globalne mreže podataka o vakcinama upotrijebili su deidentifikovane elektronske zdravstvene podatke kako bi uporedili stope 13 bolesti mozga, krvi i srca kod pacijenata nakon što su primili vakcine tipa Pfizer, Moderna ili AstraZeneca sa stopom koja bi se očekivala od tih stanja kod stanovništva prije pandemije.

Studija je s visokim nivoom tačnosti potvrdila već poznate veze između mRNA vakcina (Pfizer i Moderna) i nuspojava miokarditisa (upala srčanog mišića) i perikarditisa (otok tanke vrećice koja prekriva srce). Takođe je potvrdio Guillain-Barréov sindrom (gdje imunološki sistem napada živce) i trombozu cerebralnog venskog sinusa (vrsta krvnog ugruška u mozgu) kao rijetke nuspojave povezane s vakcinom AstraZeneca.

Ali nova rijetka nuspojava, akutni diseminirani encefalomijelitis – upala i oteklina u mozgu i leđnoj moždini – takođe je identifikovana u analizi podataka kao povezana s vakcinom tipa AstraZeneca.

Nalazi su objavljeni u međunarodnom časopisu Vaccine.

Profesor Jim Buttery, učesnik Globalne mreže podataka o vakcinama, rekao je da je ovo otkriće potstaklo istraživače da nezavisno potvrde nuspojavu dovršetkom druge studije, ovaj put analizirajući zaseban skup podataka od 6,8 miliona Australijanaca koji su primili vakcinu AstraZeneca.

Ne samo da je australijska studija potvrdila akutni diseminirani encefalomijelitis kao rijetku nuspojavu, već im je velika količina podataka specifičnih za AstraZenecu takođe omogućila otkrivanje druge nove rijetke nuspojave, poznate kao transverzalni mijelitis ili upala leđne moždine.

Takođe, objavljeno je u Vaccine magazinu, australijska studija pokazala je da su podaci prevedeni na iznimno mali rizik od akutnog diseminiranog encefalomijelitisa od 0,78 slučajeva za svakih milion doza i 1,82 slučaja za milion doza za transverzalni mijelitis.

Buttery, koji je takođe viši istraživački analitičar s Murdoch Children's Research Institute u Australiji, rekao je da “za rijetke nuspojave ne saznajemo sve dok se vakcina ne primijeni na milionima ljudi”.

“Ni jedno kliničko ispitivanje ne može biti dovoljno jako da odgovori na ta pitanja i stoga ta pitanja saznajemo tek nakon što je vakcina predstavljena,” dodao je.

Buttery je rekao da je rizik od miokarditisa još veći kod prirodne infekcije Covidom nego nakon vakcinacije.

Oba stanja su ozbiljna, ali se pacijenti obično oporave od njih, rekao je.

Profesorica Julie Leask, stručnjakinja za vakcine sa Univerziteta u Sydneyu, rekla je da je važno držati ove nalaze u perspektivi i da infekcija Covidom povećava rizik od nekih od ovih rijetkih stanja “mnogo više nego sama vakcina”.

Rekla je da su studije takođe potvrdile da “naši stručnjaci za vakcine obraćaju pažnju na to kada vakcine dovedu do ozbiljnih nuspojava i da na to djeluju”.

(Klix.ba)