Foto: Grad teatar

Kako navode, Paunović se na samom početku večeri zahvalio publici što prisustvuje ovoj književnoj večeri u velikom broju.

“Zaista to cijenim i uvijek rado dolazim na Trg pjesnika, a večeras prvi put promovišem svoje djelo pa samim tim imam veću tremu. Uvijek imam tremu pred ovom publikom koja je književno potkovana i kompetentna”.

Govoreći o Dilanu, Paunović je naglasio da se od njegovih samih početaka moglo prepoznati da se radi o nekome ko je bitno drugačiji.

“Bilo je jasno da sintezom svih svojih izvođačkih, stvaralačkih i umjetničkih moći ima u sebi potencijal da izraste u nešto mnogo veće. To nešto mnogo veće trebalo je da dobije i ime, a Robert
Zimerman nije bilo odgovarajuće ime za nekoga ko se sprema da pokori svijet pa je odlučio da sebi nadene ime Bob Dilan. Zadržao je skraćenu verziju svog ličnog imena, a što se prezimena tiče,
najčešća priča je ona da je kao mlad čitao pjesnika Dilana Tomasa. Ta priča nije potvrđena, ali se i sam Dilan primio na nju. A pošto mu je bilo teško da objašnjava proijeklo svog umjetničkog imena, na pitanja novinara je odgovarao da je razlog to što je kao mlad bio zaljubljen u poeziju Dilana Tomasa. Po svemu što se zna, on je Tomasa uzeo da čita tek kasnije da vidi ko je taj čovjek od koga je preuzeo umjetničko ime”, objasnio je Paunović i dodao da je imao dva kriterijuma pri pisanju knjige.


Foto: Grad teatar

“Pratim Dilanov život od samog početka do danas, ali sam isključivo usredsređen na događaje koji su imali značajnog uticaja na njegovo umjetničko formiranje, a potom i na njegov
umjetnički put. Pokušao sam da osvijetlim te ključne tačke kao i one priče koje pokušavaju da pokažu kakav je zapravo čovjek iza tog zagonetnog, protejskog, mladolikog lika Boba Dilana. Da
pokušam da dam odgovore čitaocima na zagonetku njegove ličnosti koju on nikad nikome nije otkrio već osamdeset godina. Sve drugo je ostalo izvan ove knjige, tako da ovo jeste neka vrsta
umjetničke kritičke biografije odnosno stvaralačke biografije.”

Moderator večeri je bio Zoran Hamović, osnivač, direktor i glavni urednik Izdavačkog preduzeća CLIO i predsjednik Udruženja profesionalnih izdavača Srbije. Hamović je kazao da je riječ
“odmetništvo” u podnaslovu knjige ključna riječ za sintezu u knjizi i da je to nešto što je ključna karakteristika glavnog junaka. Paunović je objasnio da je podnaslov zapravo pravi naslov knjige.

“Poetika jer sam htio da se usredsredim na njegov umjetnički rad, a odmetništvo definiše njegov status u životu, ulogu i poziciju koju je on sam sebi odabrao da bi stekao onu slobodu koju
je podrazumijevao da umjetnik mora da ima kako bi je oplodio i ovaplotio u umjetnosti. Dilan je od samog početka i prvih dana tinejdžerske pobune pa nadalje uvijek izbjegavao puteve kojima su
drugi hodali ranije i tražio puteve kojima se rjeđe ide. Dilan je oduvijek bio sam u onom smislu da je sve odlkuke donosio sam te da ga ništa nije moglo navesti da ide nekim drugačijim putem osim
onoga koji je on osjećao kao svoju umjetničku vokaciju. On je imao hrabrost da se preusmjeri iz folka u rok muziku jer je osjetio da je to muzika novog vremena i zato što je znao da mora da postupi na takav način kako bi i dalje pjevao i kako bi ga drugi čuli. To je izazvalo lavinu negativnih reakcija i bio je odbačen kao izdajnik i to je bila samo prva od izdaja koje je priredio svojoj publici, ali je on to učinio da bi ostao vjeran i dosljedan sebi. Njegov prelazak u hrišćanstvo tokom sedamdesetih je bio veliko iznenađenje i razočaranje za njegovu publiku, on se svađao sa svojom publikom i bio je spreman da im se suprotstavi. Bio je odmetnik u odnosu na sve, ali on je svojim odmetništvom svoju publiku vaspitavao.”

Hamović je istakao da je Grenič vilidž mitsko mjesto za Boba Dilana gdje puni baterije i počinje ispočetka, a Paunović je objasnio da je Grenič vilidž za Dilana doslovno bio neka vrsta
umjetničkog obećanog raja, zaključuje se u saopštenju.