Foto: pixabay.com

On je u intervjuu Vijestima kazao da je prethodna godina bila prilika da još jednom pokažu kako svaki izazov, ukoliko se djeluje partnerski, može ujedno biti prilika za napredak.

„Tako se i u prošloj godini pokazalo koliko su dijalog, zajedništvo i umrežavanje važni. Prije svega, u fokusu je bila regionalna saradnja i važnost primjene istih pravila i standarda korisnih za sve građane. Za nama je intenzivan zajednički rad, analiziranje i upoređivanje propisa te mapiranje biznis barijera među članicama. Sada, kada se osvrnemo i sumiramo proteklu godinu, možemo da budemo ponosni na ono što smo postigli“, rekao je Đikić.

On je rekao da su dodatno olakšali trgovinu između država članica CEFTA, roba brže cirkuliše, dok su procedure carinjenja znatno jednostavnije.

„Pripremili smo niz novih odluka koje će dodatno unaprijediti trgovinu. Nastojimo, da što je moguće više uskladimo pravila, i da razlike među tržištima, u smislu regulative, smanjimo na najmanju moguću mjeru. Na ovaj način gradimo čvršće veze među članicama, a građanima i privredi olakšavamo saradnju, sve to oslanjajući se na EU standarde. Ono što je prošle godine izostalo je usvajanje ovih odluka na političkom nivou, odnosno na zajedničkom komitetu CEFTA“, rekao je Đikić.

Govoreći o SEED+ sistemu, Đikić je objasnio da taj sistem osigurava da se sve carinske procedure i kontrole između članica CEFTA realizuju znatno brže i bezbjednije.

„Konkretno - jednom uneseni podaci u sistem dostupni su svim ostalim agencijama koje carine robu, kao i službenicima, pa se ne gubi vrijeme na dodatne provjere. SEED+ sistem je prilagodljiv, što se posebno pokazalo korisnim u doba pandemije, kada su uspostavljeni takozvani “zeleni koridori”, na inicijativu CEFTA, Transportne zajednice i Savjeta za regionalnu saradnju“, naveo je Đikić.

Time su najvažniji i hitno potrebni proizvodi, poput medicinskih, hrane, namirnica za životinje ili sirovina za poljoprivredu, stizali tamo gdje su potrebni znatno brže.

„Upravo je SEED+ sistem doprinio tome da ni u jednom trenutku ne bude prekinut lanac snabdijevanja tokom pandemije kovida-19, čime je unaprijeđen protok robe, a troškovi i kontrola racionalizovani“, objasnio je Đikić.

Na osnovu ostvarenih rezultata došlo je do unapređenja ovog koncepta, pa se on sada primjenjuje na sve prelaze u CEFTA, kao i na pojedine granične prelaze sa EU.

U julu prošle godine je potpisan memorandum o uspostavi “zelenih koridora” između Sjeverne Makedonije i Grčke, a septembru je dogovoreno uvođenje “plavih koridora” preko Jadranskog mora između Crne Gore, Albanije i Italije.

„U decembru je ovaj koncept proširen i na prelaze između Crne Gore, Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske. Zahvaljujući ovim inicijativama i SEED+ sistemu, olakšava se transport robe i preko granica sa EU“, rekao je Đikić.

On je saopštio da je prioritet uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta, što podrazumijeva uklanjanje svih prepreka u kretanju roba, usluga, ljudi i kapitala.

„U krajnjem to je i cilj Akcionog plana koji su lideri zapadnog Balkana usvojili 2020. u Sofiji. Ako govorimo jezikom brojki, zajedničko regionalno tržište bi prema prognozama Svjetske banke omogućilo članicama dodatni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 6,7 odsto. Na tom putu smo u proteklom periodu pokrenuli više od 15 inicijativa koje će olakšati poslovanje preduzećima pružajući veću korist građanima“, kazao je Đikić.

Prema njegovim riječima, već od početka februara članice CEFTA su počele primjenu prelaznih pravila o preferencijalnom porijeklu robe, koja omogućavaju lakši izvoz.

„Prošle godine smo finalizovali niz drugih odluka koje će vrlo konkretno koristiti građanima. Sve one su usaglašene i usvojene na ekspertskom nivou, te čekaju usvajanje na političkom nivou. Nastojimo da unapređenjem pravila, pored olakšanja saradnje i trgovine, pripremimo ekonomije potpisnica Sporazuma za integraciju u veće EU tržište, a što je i ekonomski i politički cilj svih naših članica“, zaključio je Đikić.