Foto: arhiva

"Sve cijene su otišle nagore i to drastično. Neki artikli su poskupili i 50 odsto. To što se nije povećala cijena hljeba skoro je zanemarljivo, a pitanje je koliko ima onih koji ni hljeb ne mogu da kupe", rekla je Nikčević gostujuću u emisiji Link na Radiju Crne Gore.

Ona je kazala da je potrošač najugroženija karika u lanci proizvođač, trgovac, potrošač, prenosi portal RTCG.

"Potrošači nam se uglavnom žale da se ne može živjeti. Mislim da se među njima uvukao strah da tome nema kraja. Cijena hljeba nije viša, ali gdje su ostale namirnice. Ne može se kupovati samo hljeb", poručila je Nikčević.

Ona je ukazala i na pojavu novog termina, kada je u pitanju voće i povrće.

"Kupuje se voće o povrće koje treba da se baci, pa sada imao naziv 'second hand' voće i povrće", dodala je Nikčević.

Na pitanje da li postoji mehanizam za zaštitu potrošača u postojećim uslovima, Nkčević je odgovorila da je u Crnoj Gori slodno tržište i da se cijene ne mogu ograničavati.

Ona ipak smatra da u kriznim situacijama država mora da preduzme određene mjere.

Nikčević je pozdravila najavu o osnivanju robnih rezervi.

CEZAP-u se, prema njenim riječima, dnevno javi se najmanje 20 nezadovoljnih građana.

"Preko 80 odsto nam se javljaju građani lošeg imovnog stanja, koji ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe. Računi rastu neobjašnjivo", kazala je Nikčević.

Ona je podsjetila da CEZAP ima savjetodavnu ulogu, ali da im se građani često jave kasno.

"Tu smo i da napišemo prigovor ili slično, ali često građani preduzmu određene mjere pa nam se onda jave, tada je kasno", poručila je Nikčević.

U CEZAP-u planiraju da pokrenu inicijativu za ukidanje plastičnih kesa.

"To ide sporo. Država treba da donese zakon i zabrani plastične kese. Jasno je da su kese preskupe. Zakonom je zabranjeno da se naplaćuju reklamne kese. Radićemo da se vrate papirne kese, da budu besplatne, ili da se uvedu cegeri", zaključila je Nikčević.