Foto: printscreen

Q groznica je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Coxiella burnetii, koja prvenstveno pogađa životinje, ali može preći i na ljude. Bolest nije nova u Crnoj Gori i na Balkanu, gdje se povremeno javljaju manji ili veći epidemični talasi. Glavni prenosioci su domaće životinje poput ovaca, koza i goveda, ali i divljač i ptice mogu biti rezervoari. Prenos na ljude najčešće se dešava u periodu poroda životinja, kada su zaraženi materijali poput plodove vode i posteljice najinfektivniji.

„Bolest se kod nas javlja endemski, ali nije novo oboljenje. Već imamo iskustva sa Q groznicom, poznajemo dijagnostiku, znamo kako je liječiti i kako prevenirati njeno širenje“, navela je Milutinović gostujući u jutarnjem programu TV Budva.

Najčešći način prenosa kod ljudi je vazdušnim putem – udisanjem čestica zaražene prašine. Bolest može imati i kontaktni prenos, poput dodira sa zaraženom životinjom, kontaminiranim predmetima, vunom, dlakom, ili čak ugrizom krpelja.

„Prenos sa čovjeka na čovjeka je izuzetno rijedak, gotovo teoretski, tako da oboljeli ljudi nisu prijetnja za druge“, naglasila je doktorka Milutinović.

Simptomi Q groznice često podsjećaju na teži oblik gripa, a uključuju visoku temperaturu do 40°C, groznicu, obilno noćno znojenje, jake glavobolje, mučninu, bol u mišićima i zglobovima te malaksalost. Kod većine ljudi bolest prolazi u akutnom obliku, ali mali procenat oboljelih može razviti hroničnu formu koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput hepatitisa, pneumonije, ili endokarditisa, što može imati smrtonosne posljedice.

„Neki ljudi nemaju simptome, dok kod drugih bolest može izazvati teške zdravstvene probleme. Posebno su osjetljive trudnice, osobe sa oslabljenim imunitetom, te one s oštećenjima srčanih zalistaka“, dodaje Milutinović.

Dijagnostika Q groznice podrazumijeva epidemiološko povezivanje simptoma i moguće izloženosti životinjama, a laboratorijska potvrda uključuje detekciju specifičnih antitijela na bakteriju Coxiella burnetii. Liječenje se obično sprovodi antibioticima, najčešće doksiciklinom u trajanju od dvije sedmice. Za hronični oblik bolesti terapija može trajati mjesecima.

„Kod blagih oblika, bolest prolazi sama od sebe, ali kod težih slučajeva važno je brzo početi liječenje kako bi se spriječile komplikacije“, kaže Milutinović.

Kako bi se spriječilo širenje Q groznice, ključno je strogo pridržavanje mjera zaštite kod onih koji rade sa stokom. Veterinarske i zdravstvene inspekcije imaju pojačan nadzor nad gazdinstvima sa oboljelim životinjama, dok su farmama propisane mjere dezinfekcije i ograničenje pristupa.

„Svi koji su u kontaktu sa životinjama treba da koriste zaštitnu opremu – rukavice, maske, zaštitne naočare i mantile. Takođe, neophodno je redovno čišćenje i dezinfekcija prostora gdje borave životinje“, naglašava Milutinović.

Poseban rizik predstavlja konzumacija neobrađenih mliječnih proizvoda. „Važno je koristiti pasterizovano mlijeko i termički obrađeno meso, jer to sprečava mogućnost infekcije putem hrane“, preporučuje ona.

Iako Q groznica nije nova bolest u Crnoj Gori, povećani broj oboljelih ove godine ukazuje na potrebu za većom pažnjom, posebno među farmerima i onima koji su u bliskom kontaktu sa životinjama. Pravovremena dijagnostika i liječenje, kao i preventivne mjere, ključni su za kontrolu bolesti i sprečavanje njenog širenja.