Ilustracija, Foto: Pixabay

Svaka od pet vrsta depresije će drugačije reagovati na liječenje, što ukazuje na to da bi jedinstveni pristup mentalnom zdravlju mogao da bude kontraproduktivan.

Stručnjaci sa Univerziteta u Šefildu analizirali su podatke od 8.000 pacijenata koji su bili na kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT).

Njihova otkrića, objavljena u časopisu „Depression & Anxiety“ pokazuju da postoji pet vrsta depresije.

U pitanju su blaga depresija, teška, kognitivno-afektivna, somatska i tipična. Daljim analizama stručnjaci su otkrili da ljudi sa različitim vrstama depresije različito reaguju na liječenje.

Kod ljudi sa kognitivno-afektivnom vrstom depresije postoji veća vjerovatnoća da će se pojaviti na dogovorenom terminu liječenja i napredovati u poređenju s ljudima koji pate od somatske vrste.

Ljudi koji pate od tipične depresije takođe će vjerovatnije odustati od liječenja od onih s kognitivno-afektivnim i somatskim vrstama.

Izvor: N1

„S obzirom na to koliko depresija može biti različita od osobe do osobe, a tretman koji djeluje kod jedne možda neće uspjeti i kod druge“, objasnila je vodeća autorka rada, dr Melani Simonds-Bakli, koja je vodila studiju.

„Naša otkrića su pokazala da svi pacijenti ne reaguju na liječenje CBT-om na isti način“, objasnila je doktorka i dodala:

„Cilj je da se razumije koji drugi dostupni tretmani najbolje odgovaraju pacijentima sa svakom vrstom depresije da bi im se omogućilo najprikladnije liječenje.

Otprilike 264 miliona ljudi pati od depresije u cijelom svijetu, a samo se polovina nakon tretmana potpuno oporavi.

Depresija je kombinacija lošeg raspoloženja, negativnih misli i krajnjih, samoubilačkih misli. Karakteriše je i gubitak užitka i motivacije i promjena u spavanju i apetitu, mada neće svi pacijenti imati sve ove simptome, piše The Sun.

Uprkos tome, svi ti ljudi se etiketiraju kao osobe sa depresijom, što znači da dio pacijenata neće dobiti odgovarajuću terapiju i liječenje za svoje potrebe.

Dr Ana Katarino, autorka koja je potpisala više naučnih radova na temu depresije, dodala je da je „izuzetno dragocjeno replicirati ova izvorna otkrića sa kognitivno-bihevioralnom terapijom koja se u posljednje vrijeme sprovodila onlajn sa pacijentima koji su primili kognitivno-bihevioralnu terapiju od svog ljekara“.

„Nadamo se da se algoritam subtipizacije koji smo razvili može šire primijeniti i na kraju dovesti do boljih ishoda za pacijente preciznijim pristupom dijagnozi i odabiru liječenja“, izjavila je dr Katarino.

„Sljedeći korak ka cilju biće kliničko ispitivanje radi otkrivanja specifičnih vrsta liječenja koja najbolje odgovaraju za svaku podvrstu“, najavila je dr Katarino.