Ova tema je, prije svega, budvanska, a Morsko dobro je još prije par godina u komunikaciji sa sa jednom organizacijom, Batom Kokoljem, Bobom Mitrovićem i, danas nažalost pokojnim Miškom Vugdelić, pokrenulo inicijativu u cilju zaštite tunje, kao nekog područja gdje smo svi mi, koji smo rasli u Budvi, vezani sa stanovišta i ekologije, boravka, i osjećaja prema tom prostoru, istakao je direktor Morskog dobra, Predrag Jelušić.

"Tada smo konstatovali da Morsko dobro nema nadležnost da pokreće, shodno zakonu, proceduru zaštite. Obzirom da je u pitanju more, i sve nas to nekako tangira, dogovorili smo se da već ove godine planiramo sredstva za izradu jednog promotivnog filma, i elaborata koji će pokazati stanje jednog biodiverziteta, stanje flore i faune na tom prostoru. I dosta smo brzo došli do ove ekipe koja je ovo radila", kazao je Jelušić, dodajući da film ima dvojaku ulogu.


"Osim edukativnog i turističkog smisla, ima onaj značajniji dio, a to je da ima podsticaj za sledeće korake koje trebamo raditi. To je formalno pokretanje porcedure, od opštine Budva zajedno sa nama, da tunju učinimo prostorom koji treba zaštititi, valorizivati, i učiniti dodatno živim", naglasio je Jelušić, ističući da je prijatno iznenađen, da je ovaj film, i studija koja je rađena, i registar koji će kasnije biti gotov, popisa flore i faune, pokazatelj da tamo ima značajnog biodiverziteta.



Odvojenost od prirode, i odvojenost od mora nam je stigla sa velikim razvojem turizma, koji upravo treba da favorizuje prirodu, kazao je budvanski arhitekta Slobodan Bobo Mitrović.

"Jednostavno, sa osjećanjem da nešto gubimo, jer turizam koliko god nas je obogatio, ujedno i razara prirodu i ambijent. Ovi ljudi o kojima govorimo, oni radije piju pivo u barci, nego negdje na Mogrenu ili slično", istakao je Mitrović.

Kako dodaje, on je još 2009. godine uputio predlog za zaštitu Tunje opštini Budva, kao i na desetine adresa, međutim, kako kaže, odgovora nije bilo.

"Ja se skoro cijeli život dosta bavim time, gledam, studiram, dok sam imao vremena i ronio sam, da li je ona nikla baš tu iz mora, puno je pokazatelja koji su za, i kontra. Recimo, antički geograf spominje da je cijela flota mogla da stane u budvanski zaliv. Kako je mogla da stane ako nije imala zaštitu od juga. Mi svi znamo da je jugo glavni problem budvasnkog zaliva, i Budva nikad nije imala dobru zaštitu ni od juga, ni od bure. Onda znači da je Tunja igrala neku ulogu zaštite", rekao je Mitrović.

Kada se kopao hotel Avala, kako je dodao, najviše je bilo grobova sa zlatom, koji su pronađeni na samoj plaži, na 4m dubine, a to je bilo prije 70 godina, možemo reči juče.

"Dakle, nisu Heleni kopali svoje pokojnike na plaži, nego more nije bilo tu, bilo je negdje dalje. Puno je tih nekih indikacija, koje kažu da nije istorija ovog prostora baš onakva, kakvu je mi danas vidimo. Mi smo oko Budve imali ravan teren, jer takvo kakvo je morsko dno na Tunji, nije nigdje okolo", naglasio je Mitrović.



O zaštićenosti područja u moru, počeli smo davno da govorimo, i još uvijek ih u Crnoj Gori nemamo. Praktično smo jedina zemlja na Mediteranu, koja nema zaštićena područja u moru, i meni je jako žao, istakla je Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora.

"Sad su u toku neki projekti koji obećavaju da će na kraju, za nekoliko godina, proglasiti neka područja zaštićenim. Ali moram reći dam sam i ja bila jedna od onih, koje je gospodin Mitrović kontaktirao u vezi Tunje, i ja sam rekla "Jao nemojte molim vas" ne zato što tunja to ne zaslužuje, nego zato što postoji veliki konflikt interesa u tom području. Znamo svi da je u Budvi turizam toliko intezivan da, prosto nije realno očekivati da ćete zabraniti prolaz nekih turističkih brodova, ronilaca i ribara, tako da to je bio jedini moj razlog zašto sam tada bila skeptična", kazala je Mačić, dodajući da sada vidi da tunja, zajedno sa ostrvom SV. Nikola, ima jedan veliki potencijal da to bude jedna uspješna priča.

"Moram da kažem da je i Agencija za zaštitu životne sredine zajedno sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, pokrenulo studiju, za ostrvo SV Nikola, kompletno. Ti podaci će biti, za nekih mjesec dana dostavljeni Ministarstvu, tako da će Morsko dobro imati i te podatke da se razmisli da li je samo tunja ta koju treba štitii, ili postoje još neke oblasti", istakla je Mačić.



Reditelj filma o budvanskoj Tunji, ronilac i ekološki aktivista Dušan Varda, kazao je da je na tunji ronio prije 25 godina, kada su prvi put snimali seriju "Podvodni svijet Crne Gore.

"Kako ta epizoda nikad nije ni završena, ta pruča o tunji je ostala negdje, zaboravljena na nekoj kaseti. Baš mi je drago što evo, 25. kasnije, imamo priliku da nastavimo tamo gdje smo stali. Mislim da je jako bitno da znaju, oni koje to zanima, zaštićena područja u moru ovoga tipa, jesu u nadležnosti Opštine, i jeste stvar lokalne uprave stavljanje nečega pod zaštitu, i vrlo je dobro što je ova priča krenula ovako, jer postoji realna mogućnost da se tako nešto zaštiti", istakao je Varda.



Pogledajte kratke kadrove filma o budvanskoj Tunji:




D.Benić - Infobiro