Iz resora kojim rukovodi ministar Darko Radunović ”Vijestima” je rečeno da očekuju da će se tokom oktobra sve završiti i da će “do kraja tog mjeseca, a možda i ranije, novac biti operativan i na raspolaganju privredi”.

CEB odobrio 40 miliona

Komercijalne banke su ponudile kamatne stope u rasponu od 1,99 do sedam odsto po kojima bi plasirale kredite privredi.

Vlada je rebalansom budžeta za pomoć privredi u okviru trećeg paketa obezbijedila 70 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) koje će dati direktno bankama, kao i garanciju za aranžmane između Evropske-ivesticione banke (EIB) i komercijalnih banaka u iznosu od 50 miliona eura. Planirano je da banke obezbijede istu sumu novca iz svog kreditnog portfolija, odnosno oko 120 miliona eura, tako da bi privredi trebalo da bude na raspolaganju ukupno oko 240 miliona.

Prema Vladinoj informaciji koja je usvojena 20. avgusta, 11 banaka je dostavilo ponude (CKB, Podgorička, Hipotekarna, Erste, Lovćen, Prva, Adiko, Adriatik, Univerzal, Zapad i Komercijalna), a čekalo se da li će NLB i Zirat banka dostaviti ponude. Tek kada Ministarstvo finansija utvrdi konačnu listu, biće poznato koliko će koja banka plasirati pojedinačno novca.

Rok u kome bi banke trebalo da vrate novac koji im Vlada daje na pozajmicu je 7 godina, uz dvije godine grejs perioda.

Treći paket mjera je usvojen 24. jula.

“Kao što je najavljeno kroz treći paket mjera koji je Vlada usvojila, u namjeri da se pruži podrška privredi, između ostalog, predviđeno je da se obezbijede i kreditna sredstva kod CEB-a, u iznosu od 70 miliona eura. U skladu sa tim, Ministarstvo finansija je u prethodnom periodu vodilo pregovore, kako bi taj aranžman bio pripremljen i odobren od strane CEB-a. Na sastanku adminstrativnog odbora CEB-a odobrena su prva sredstva, u iznosu od 40 miliona eura, koja su predviđena za potrebe podrške privrede, a drugi dio novca, u iznosu od 30 miliona eura, biće razmatran kada se potroše sredstva iz prve tranše. Nakon što je aranžman odobren, Ministarstvo finansija će u saradnji sa CEB-om pripremiti i zaključiti ugovor o kreditu, nakon čega se očekuje i povlačenje novca”, kazali su u petak u Ministarstvu finansija.

Iz tog resora su dodali da su počeli procedure pripreme ugovora sa bankama i u toku su pregovori oko utvrđivanja iznosa, uslova pod kojim će se sredstva prenijeti bankama, i pod kojim uslovima će banke ta sredstva plasirati privredi.


Šta kažu u bankama

Direktor Sektora privrede u Erste banci Danilo Begović je kazao da namjeravaju da podrže likvidnost i investicione aktivnosti u sektoru privrede povoljnim kreditima kroz treći paket.

“U ovom trenutku ugovor još nije potpisan, predlog je poslat i u fazi smo potvrđivanja konačnih uslova aranžmana. Proces je u završnoj fazi potvrđivanja konačnih uslova kako za krajnje korisnike, tako i između Ministarstva finansija i banaka. Nakon potvrde konačnih uslova i potpisivanja ugovora, upoznaćemo klijente sa svim povoljnostima koje će im biti na raspolaganju”, rekao je Begović

On je objasnio da je zajednički interes banke, klijenata i nadležnih institucija očuvanje likvidnosti privrede, smanjenje njenog finansijskog naprezanja i jačanje otpornosti, kako bi se ubrzao oporavak i stvorili uslovi za zdrav rast.

“Erste banka je od početka korona-krize dodatno intenzivirala komunikaciju s privrednicima i aktivno radi na umanjenju negativnih efekata koje kriza ima na poslovanje kompanija i zaposlenost. Sa EIB-om smo u aprilu ugovorili kreditnu liniju gdje smo od prve tranše vrijednosti 30 miliona realizovali skoro polovinu iznosa. Osnovna svrha je da po povoljnijim uslovima podržimo privrednike, uključujući i one iz pogođenih sektora, kao i javni sektor i opštine, za ulaganja i u obrtna sredstva i u investicije”, kazao je Begović.

Izvršna direktorica sektora za poslovanje sa pravnim licima i finansijska tržišta u Hipotekarnoj banci, Ana Golubović je kazala da su podržali inicijativu Vlade da se zajedničkim angažmanom kroz treći paket mjera, pomogne privredi i da se klijentima omoguće povoljniji novac u cilju lakšeg prevazilaženja nepovoljne ekonomske situacije izazvane pandemijom koronavirusa.

“Očekujemo uskoro potpisivanje ugovora sa Ministarstvom finansija, koji će omogućiti klijentima da apliciraju za kredite uz kriterijume koji su već definisani. Raspon kamatnih stopa je od 2 do 4 odsto, rok otplate je do 7 godina, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i namjene kredita. Kreditnom linijom u saradnji sa Vladom opredijeljeno je 10 miliona eura. Pored ove linije klijentima smo ponudili i druge kreditne linije u želji da im omogućimo što brži oporavak i podršku u smislu likvidnosti. Tako je, pored kreditne linije iz sredstava Hipotekarne banke, klijentima dostupna i kreditna linija Evrpske banke za obnovu i razvoj u iznosu od pet miliona eura namijenjena za likvidnost na rok od dvije godine u zavisnosti od djelatnosti i potreba klijenata”, rekla je Golubović.

Ona je dodala da je Hipotekarna banka od početka pandemije bila aktivna i u odobravanju kredita klijentima, te da su od početka marta do danas privredi plasirali više od reko 300 kredita u ukupnom iznosu od preko 40 miliona.

Iz Lovćen banke su kazali da ugovor još nije potpisan.

“Ugovor je u fazi usaglašavanja i očekujemo povratnu informaciju od strane Ministarstva finansija. Što se tiče vremena kada novac može biti dostupan privredi trenutno je neizvjesno licitirati sa vremenom imajući u vidu da ugovor još uvijek nije potpisan. Ukupna suma novca koju ćemo plasirati je 10 miliona eura”, ukazali su u Lovćen banci.

Iz Zapad banke su kazali da nijesu potpisali ugovor i da ne očekuju da će učestvovati u zajedničkom poslu sa Vladom.

U Adriatik banci su rekli da su zainteresovani za učešće u finansiranju privrede koja je predviđena trećim paketom mjera, da ugovor o sprovođenju projekta sa Ministarstvom jos nije potpisan, kao i da trenutno pregovaraju o iznosu novca

“Ponuđeni uslovi naše banke će biti afirmativni kako u pogledu kamate tako i u pogledu naknade za odobravanje kredita”, kazali su u Adriatik banci.


Novac za obrtna sredstva i investicije

Prema ponudama, privrednicima većina banaka nudi novac za obrtna sredstva i investicione projekte na period od pet do sedam godina, uz grejs period od jedne do dvije godine.

Za obrtna sredstva se najviše može dobiti do 600.000 eura, a za investicije do milion eura.

“Za krajnjeg korisnika limit će biti 300.000 eura od Vlade i još toliko od banke, a za investicije će taj iznos biti po 500.000 eura. Ako je banka zainteresovana da krajnjem korisniku odobri više novca može zatražiti dodatno odobrenje od CEB-a koji bi svaki zahtjev iznad ovog limita posebno razmatrao i dao odobrenje. Uz to, banka može odobriti kredit više od ovog definisanog iznosa po sopstvenim uslovima. Ako bi se zaključivali krediti u većim iznosima kroz eventualno pravljenje konzorcijuma banaka, kao i banaka i Investiciono-razvojnog fonda kroz ugovore o saradnji, može se obezbijediti podrška za finansiranje projekata za koje su potrebne značajnije investicije”, objašnjeno je u dokumentu Vlade.

Detaljnije informacije kad završe pregovore sa Ministarstvom

Iz članica OTP grupe – CKB i Podgorička banka su istakli da su uvijek zainteresovane da pruže doprinos radu privrednog sektora i da je ugovor o pomenutoj podršci namijenjenoj pospješivanju privrednog oporavka u procesu usaglašavanja sa Ministarstvom finansija. Objašnjeno je da ubrzo očekuju komentare na njihov predlog ugovora i da za sada mogu saopštiti da se radi o značajnom iznosu novca.

“Povodom Vladinog trećeg paketa mjera, Prva banka je u redovnoj komunikaciji sa Ministarstvom finansija. U toku su pregovori o svim detaljima, uslovima i načinu plasiranja novca privrednom sektoru iz kreditnih linija obezbijeđenih ovim paketom”, kazali su u Prvoj banci.

Iz Adiko banke su kazali da ugovor nije potpisan.

“U fazi smo pregovora sa Ministarstvom finansija oko eventualne realizacije kreditne linije. Više informacija ćemo biti u mogućnosti da pružimo kada se pregovori završe”, naveli su u Adiko banci.

NLB banka je iskazali zaiteresovanost za projekat, ali kako su objasnili cijeli proces je u fazi pregovora, pa za sada ne mogu da komentarišu detalje.


Izvor: Vijesti