Foto: ilustracija / unsplash

Zbirno, prihodi u prošloj godini iznosili su 846,8 miliona EUR i u odnosu na 2019. godinu su porasli gotovo 170 miliona EUR, odnosno za četvrtinu, piše Pobjeda.

Jedan od osnivača Pokreta Preokret, Srđan Perić, je komentarišući značajno uvećanje prihoda i profita trgovačkih kompanija, rekao da drugačije i nije moglo biti kada se cijene prepuste slobodnom tržištu.

„Nakon poreskih reformi koje su značile više novca za potrošnju, veliki prodavci i distributeri koriste odsustvo efektivne regulacije tržišta. Tako nam se desilo da umjesto da je više novca u prometu značilo povećane investicije koje snaže preduzetništvo, on se značajnim dijelom prelivao i preliva u profit trgovinskih lanaca – različitih vrsta roba“, kazao je Perić Pobjedi.

Najveći profit od 11,61 milion EUR imao je Voli, koji upravlja nizom istoimenih prodavnica i Našim diskontom. Ostvareni profit je 6,74 miliona EUR veći nego 2019. godine.

Hard diskount Laković imao je prošle godine dobit od 5,6 miliona EUR, što je 700 hiljada više nego u 2019. Franca marketi su bili u plusu 2,2 miliona EUR ili 600 hiljada više nego 2019. godine. Čistu dobit zabilježila je i Domaća trgovina u okviru koje posluju marketi Aroma, City i Conto i to 991 hiljadu EUR. To je za 204 hiljada EUR više u odnosu na 2019.

Merkator Crna Gora, u okviru kojeg je lanac marketa Idea, bio je jedini trgovački lanac koji je završio prošlu poslovnu godinu sa minusom od 997 hiljada EUR, dok su 2019. ostvarili dobit od 1,04 miliona.

Kompanija Voli je prošle godine prihodovala 312,43 miliona EUR, što je uvećanje od 70,17 miliona u odnosu na 2019. godinu. Hard diskount Laković je u prošloj godini imao prihod od 197,13 miliona EUR, što je 31,6 miliona više nego 2019. godine. Merkator je prošle godine prihodovao 146,15 miliona EUR, što je 42 miliona više u odnosu na 2019. godinu. Domaća trgovina je prošle godine prihodovala 100,94 miliona, što je uvećanje od 14 miliona u odnosu na 2019. godinu.

Franca marketi su prošle godine imali prihod od 90,16 miliona EUR, što je 11,46 miliona više u odnosu na 2019.

Perić je saglasan sa ocjenama pojedinih analitičara, ali i predstavnika Vlade da trgovački lanci ostvaruju velike prihode i profite zahvaljujući visokom maržama, kao i o oligopolu na tržištu.

„Ta ocjena je tačna, ali je pitanje šta je Vlada učinila s tim u vezi? Je li inicirala nešto konkretno prema Agenciji za zaštitu konkurencije, jesu li uradili neku studiju ili barem analizu“, pitao je Perić.

On je postavio i pitanje da li je Vlada pokrenula mehanizme otkupa viškova poljoprivrednih proizvoda i time makar ublažila inflatorni udar sa jedne strane, a pomogla poljoprivrednicima sa druge.

„Odgovor je takav da za rezultat imamo da smo danas došli u situaciju da se čelni ljudi Vlade ponašaju kao analitičari, a očekuju od analitičara rješenja“, kazao je Perić.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović saopštio je u ponedjeljak da bi trebalo razbiti monopol trgovinskih lanaca kako bi došlo do smanjenja cijena namirnica. On je, komentarišući novo poskupljenje goriva, ocijenio da neće uticati na poskupljenje hrane, dodajući da će smanjenje akciza biti rješenje ako cijena goriva nastavi da raste. To tumači podatkom da cijene hrane nijesu padale kada je padala cijena goriva.

„Glavni problem visokih cijena u Crnoj Gori je u visokim maržama trgovinskih lanaca“, tvrdi Damjanović i ističe da država ima mali broj mehanizama da spriječi rast cijena namirnica.

On je dodao da će ponovo razmotriti pokretanje akcije Stop inflaciji.

„Suština je da se razbije monopol. Davno su nas uvjeravali da će nam lanci donijeti manje cijene, pa smo izbrisali male prodavnice. Zato je bitan i dolazak maloprodajnog lanca Lidla koji je u regionu zaustavio divljanje cijena“, naveo je Damjanović.

On smatra da je dobro što je Agencija za zaštitu konkurencije konačno pokrenula postupak, kako bi se provjerilo da li se trgovinski lanci dogovaraju oko cijena.

Perić je upitao i šta je Vlada, koja ima sve instrumente zaštite standarda građana, učinila.

„Da li je inicirala zakonsko rješenje koje bi tretiralo materiju marži za proizvode od vitalnog značaja ili su nam uporno ponavljali teze kojim potvrđuju pretpostavke neoliberalne ekonomije, koju su, uzgred budi rečeno, kritikovali dok su bili opozicija. Nije sporno da ljudi u biznisu ostvaruju profit, ali država je tu da pomogne da se uspostavi ravnoteža, tim prije jer smo mi Ustavom definisani kao država socijalne pravde“, saopštio je Perić.

Damjanović smatra da je jedan od mehanizama oporezivanje ekstra profita svih koji su imali porast prihoda tokom krize i najavio da će razmotriti nacrt zakona o porezu na ekstra profit monopolista.

Perić je pitao i što je sprečavalo Vladu da predloži zakonska rješenja u tom pravcu.

„Uz to ,,knjigovodstvenom gimnastikom“ možete umanjiti profit, a samim tim i poresku oporezivu osnovu. Jako je važno da Vlada djeluje proaktivno. Lako je bilo anticipirati da kada imate povećanu potrošnju koja se dešavala zbog povećanja neto zarada da će to neko da iskoristi. Dakle, umjesto da veći protok novca bude iskorišćen za podsticaj malih i mikropreduzeća, razvoj i nadogradnju uslužnih djelatnosti – ojačali smo one koje najviše imaju“, kazao je Perić.

On smatra da se pasivnošću Vlade došlo do toga da jedna dobra mjera kao što je povećanje minimalne zarade rezultira povećanjem profita najbogatijih, a da sva povećanja plata bivaju neutralisana povećanjem cijena.

„I da ne bude prećutano, monopoli povezani sa prethodnom vlašću su postali monopoli povezani sa novom vlašću“, naveo je Perić.

On je rekao da je Crnoj Gori potreban ekonomski preokret u kojem ćemo imati robne rezerve koje bi bile početni ,,osigurač“ od udara povećanja cijena prvo poljoprivrednih proizvoda.

Potom su, kako je naveo, potrebne mjere kojima će snažiti domaću proizvodnju i na kraju, aktivna regulacija tržišta koja će sprečavati najmoćnije trgovce da divljaju sa cijenama.

„Do tada, gledaćemo politički spektakl koji sve manje ima veze sa stvarnošću, još manje sa realnom ekonomijom – naravno, o trošku građana“, zaključio je Perić.