Foto: arhiva

“Imajući u vidu komplikovanu političku situaciju u zemlji, a posebno dešavanja na globalnom nivou, postoji bojazan od toga kakva nas godina očekuje. Povećanjem zarada zaposlenih u javnom sektoru koje se očekuje od početka godine i potpisani novi OKU daju prostora za optimizam”, kazali su iz USSCG agenciji Mina-business.

U toj radničkoj asocijaciji smatraju da izazov ostaje efikasan nadzor nad primjenom zakonodavnog okvira sa jedne strane, donošenje mudrih ekonomskih odluka sa druge strane, ali i uspostavljanje mehanizama za utvrđivanje odgovornosti na svim nivoima.

Govoreći o položaju radnika u Crnoj Gori, iz Unije su ocijenili da je, posmatrano sa ekonomskog aspekta, on značajno unaprijeđen od početka prošle godine, implementacijom zakonskih propisa koji čine program Evropa sad.

“Mada je jedan dio zaposlenih, i to onih koji su primali zaradu između 250 i 400 EUR, ovim programom uskraćen za značajnije povećanje zarada i gotovo izjednačen sa najprostijim zanimanjima za koja se isplaćuje minimalna zarada, ipak vjerujemo da je taj program došao u krajnjem času kao svojevrsna finansijska injekcija za gro zaposlenih u Crnoj Gori”, naveli su iz Unije.

Sa druge strane, izostanak pune implementacije zakonskih rješenja u praksi, adekvatnog inspekcijskog nadzora i efikasne borbe protiv rada na crno, ostali su izazovi i u prošloj, kao i u prethodnim godinama.

“Pritužbe zaposlenih koje Unija najčešće dobija, odnose se na nezakonito uvođenje prekovremenog rada koji je uglavnom neplaćen, nezakonito raspoređivanje na druga radna mjesta koje nerijetko podrazumijeva i umanjenje zarade, te kršenje osnovnih sindikalnih prava, posebno onih na blagovremeno informisanje i konsultovanje”, objasnili su iz USSCG.

Iz Unije su kazali da primjer koji je obilježio prošlu godinu, kada su u pitanju kršenja radnih i sinikalnih prava, jeste i dalje aktuelna situacija u Crnogorskom Telekomu, gdje su zaposleni, predvođeni reprezentativnim sindikatom, bili primorani da 15. novembra pokrenu štrajk.

“Usljed izostanka socijalnog dijaloga, namjere poslodavca da ukine kolektivni ugovor i umanji prava garantovana ovim aktom, na mala vrata uvede takozvane ugovorene zarade, te nespremnosti da uvaži argumentovane i na kolektivnom ugovoru i statističkim podacima zasnovane zahtjeve sindikata za povećanjem cijene rada, štrajk je bio jedini odgovor zaposlenih”, tvrde u USSCG.

U toj radničkoj asocijaciji su kazali da su na primjeru dešavanja u Crnogorskom Telekomu, od početka štrajka do danas, zabilježena i brojna kršenja štrajkačkih prava i pokušaja poslodavca da kroz različite nezakonite aktivnosti obesmisli štrajk.
“Neke od tih nezakonitosti su već kao takve potvrđene od nadležnih organa”, saopštili su iz Unije.

Govoreći o OKU-u, iz te radničke asocijacije su podsjetili da su nakon dvije i po godine pregovora, socijalni partneri i Vlada 26. decembra potpisali novi OKU.

“Činom potpisivanja usaglašenog teksta svi učesnici u ovom postupku su pokazali odgovornosti i dali doprinost vraćanju povjerenja u tripartitni socijalni dijalog u Crnoj Gori. Potpisivanjem novog OKU-a zaštitili smo, ali i dodatno unaprijedili, minimum radnih prava za sve zaposlene i napravili ogroman korak naprijed u pogledu ispunjenja uslova koji se od Crne Gore, kao države kandidata za punopravno članstvo u Evropsku uniju (EU), očekuje”, kazali su iz Unije.

U trenutku kada je potpisivanje novog OKU-a bilo neizvijesno, dvije reprezentativne sindikalne centrale uputile su inicijativu svim poslaničkim klubovima u Skupštini za izmjene i dopune Zakona o radu.

“Danas, međutim, sa radošću možemo konstatovati da imamo novi OKU kao rezultat kompromisa svijeta rada i kapitala, te da samim tim nije bilo potrebe za realizacijom pomenute inicijative”, objasnili su iz USSCG.

Na pitanje da li je država u prošloj godini uradila dovoljno da zaštiti životni standard građana, predstavnici Unije su odgovorili da su u više navrata apelovali na političke elite i donosioce odluka da se pod hitno okrenu egzistencijalnim, odnosno životnim problemima.

“Od decembra 2020. godine, usvajanjem Platforme za nastup prema tada novoformiranoj Vladi diskontinuiteta, zagovarali smo potrebu raskida sa tadašnjom praksom vođenja ekonomske i fiskalne politike i izražavali potrebu za stvaranjem novog društvenog dogovora, uz neophodnost utvrđivanja odgovornosti na svim nivoima, kao preduslova za izgradnju boljeg i pravednijeg društva”, podsjetili su iz Unije.

Kako su saopštili, program Evropa sad, dječiji dodaci, naknada za majke, ograničavanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na dio osnovnih životnih namirnica, povećanje penzija, jednokratne novčane pomoći penzionerima, ograničavanje akciza na naftu i naftne derivate i druge mjere koje su u prethodnom periodu preduzimane, značajno su doprinijele prevazilaženju brojnih izazova na socio-ekonomskom planu sa kojima se, usljed inflatornih kretanja, suočavaju građani.

“Ipak, činjenica je da je trebalo pojedine mjere i aktivnosti preduzimati mnogo ranije, kako bi efekti bili što snažniji, ali se dešavalo da takva pitanja ostanu po strani zbog političkih previranja”, rekli su iz te radničke asocijacije.

Govoreći o neradnoj nedjelji, iz USSCG su kazali da su od 2020. godine, kada smo se suočili sa izazovima koje je prouzrokovala pandemija izazvana koronavirusom, socijalni partneri razgovarali o neradnoj nedjelji u trgovini, ali ni u jednom trenutku se nije govorilo o njenom ukidanju.

Zapravo, privreda ali i Vlada, zalagali su se za pronalaženje modela koji bi omogućio jednom broju preduzeća iz sektora trgovine da u toku turističke sezone mogu da obavljaju djelatnost.

“Reprezentativni sindikati su imali sluha za onaj dio argumentovanih i opravdanih zahtjeva privrede i Vlade, te su izrazili spremnost da se isključivo kroz dijalog pronađe neko kompromisno rješenje koje bi bilo takvo da je privremenog karaktera, da uključuje samo određeni broj preduzeća kojima bi bio dozvoljen rad, te takvo da garantuje zaposlenima pravo na slobodan dan u toku sedmice i sada već nesporno pravo na uvećanje zarade za rad nedjeljom”, podsjetili su iz Unije.

Takav model, koji bi bio privremenog karaktera, omogućio bi da svi socijalni partneri sa svog aspekta ocijene njegovu uspješnost, odnosno zadovoljstvo kako zaposlenih, tako i privrede.

Ujedno bi se procijenili i efekti istog na ukupna ekonomska kretanja.

“USSCG ostaje otvorena za dalje razgovore na ovu temu, isključivo u naprijed navedenim okvirima”, rekli su njeni predstavnici.

Na pitanje na koje će se aktivnostima Unija fokusirati u ovoj godini kako bi se poboljašao položaj zaposlenih u Crnoj Gori i unaprijedio socijalni dijalog, iz te radničke asocijacije su odgovorili da su delegati četvrtog redovnog Kongresa, održanog 1. novembra prošle godine, usvojili šest rezolucija koje obavezuju rukovodstvo i članstvo da u periodu koji slijedi predano radi na njihovoj realizaciji.

“Rezolucije koje su usvojene su o dostojanstvenom radu, o zaštiti preduzeća od nacionalnog interesa, kao i o nužnosti formiranja radnih sudova, reforme stambene politike, očuvanja životne sredine i reforme izbornog zakonodavstva”, objasnili su iz USSCG.

Kako su naveli, jasno je da postoji širok spektar tema za koje u USSCG smatraju da su od izuzetnog značaja za stvaranje dostojanstvenijih uslova za život i rad građana.

“Vjerujemo da snagom argumenata i voljom našeg članstva možemo realizovati pomenute rezolucije”, zaključili su iz Unije.