Predstavnik industrijskih pekara, Damir Papić, kazao je da bi time imali značajno niže cijene hljeba na policima i doprinijeli održivosti pekarske proizvodnje.

Prema njegovim riječima, minimalna proizvođačka cijena osnovne vrste vekne hljeba sa novim cijenama brašna i drugim troškovima proizvodnje ne može biti niža od 64 centa, dok bi preporučena maloprodajna cijena bila 80 centi.

Papić je, kako je saopšteno iz PKCG, rekao da je od početka ove godine cijena brašna porasla više od 25 odsto, odnosno sa 400 EUR na 520 do 530 EUR, te da po najnovijim informacijama ona danas na domaćem tržištu iznosi 700 EUR po toni sa PDV-om. Dodatni problem predstavlja i blokada izvoza roba iz Srbije.

„Mi ne možemo proizvoditi nešto skuplje, a prodavati jeftinije. Cijena hljeba se može limitirati samo uz subvencionisanje određenih troškova pekara“, kazao je Papić.

On je naveo da, pored cijena brašna, na njihovo poslovanje značajno utiču i visoke cijene energenata koji poskupljuju transport i logistiku.

Predstavnik Zrnožita, Branko Pejović, kazao je da je cijena svinjskog i pilećeg mesa na tržištu za poslednjih sedam dana porasla 60 odsto. On je predložio da se za svinjsko meso izjednači ulazni i izlazni PDV na sedam odsto, što bi stvorilo mogućnost da se cijene prerađevina u Crnoj Gori zadrže na sadašnjem nivou.

Prema njegovim riječima, prijeti nestašica pilećeg mesa zbog ptičjeg gripa koji je zahvatio Evropu, te apeluje na državu da mjerama pomogne domaćim proizvođačima.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Nebojša Veličković, kazao je da su prošle godine reagovali i u mjeri mogućeg našli rješenje da se subvencioniše proizvodnja cjelokupnog jata živinskog mesa sa 100 odsto, a svinjskog sa 60 odsto.

„Očekujemo da Crna Gora ovih dana bude izuzeta iz zabrane izvoza koju je uvela Srbija. Agrobudžet Crne Gore doprinosi sigurnosti poljoprivrednih proizvođača. Takođe, imamo dovoljno mehanizama za rješavanje problema na tržištu hrane i nema prostora ni za kakvu paniku“, rekao je Veličković.

Mikan Jauković iz Pivare Trebjesa, naveo je da zabrinut zbog prekida lanaca snabdijevanja sirovina koju koriste u svojoj industriji.

„Neophodno je da država obnovi robne rezerve i pokrene domaću proizvodnju, jer je kriza pokazala da smo izuzetno zavisni od uvoza“, saopštio je Jauković.

Sekretarka Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije, Lidija Rmuš, je, prezentujući informaciju o poslovanju u sektoru u prošloj godini, kazala da kod subjekata iz oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane u prethodnom dvogododišnjem periodu nije bilo zastoja u obavljanju djelatnosti, ali se ipak uticaj pandemije odrazio na rezultate njihovog poslovanja kao što su smanjenje produktivnosti, nedostatak finansijskih sredstava i otežana likvidnost.

„Predstoje nam veliki izazovi i privrednici moraju da rade na konkurentnosti i povezivanju, a posebno je važno sinergijsko djelovanje trgovine, poljoprivrede i turizma“, kazala je Rmuš, dodajući da je situacija dodatno usložnjena ratom u Ukrajini.

Prema njenim riječima, domaći proizvodi takođe moraju zauzeti značajnije mjesto u trgovačkim lancima uz vidljivije pozicioniranje, kao i u turističkoj ponudi, te da je potrebno jako povezivanja svih učesnika u prometu kroz nastavak realizacije zajedničkih projekata, kao što su Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Predstavnici resornog Ministarstva predstavili su tokom sjednice Agrobudžet za ovu godinu, vrijedan 50,9 miliona EUR.

Oni su pozvali privrednike da isprate i apliciraju za pozive, te kazali da su za najveći broj mjera obezbijeđeni veći iznosi nego što su bili u prethodnom Agrobudžetu. Ovim budžetom su posebno prepoznata dva sektora, živinarstvo i svinjarstvo, kojima će se morati dodatno pomoći, a kroz ovogodišnji Agrobudžet uvedene su i tri nove mjere za inovacije, žensko preduzetništvo i plasman robe.

Iz Ministarstva su kazali da je pripremljen program pomoći za poljoprivrednike u iznosu od pet milionaEUR i da će prvo uslijediti pomoć poljoprivrednicima u vidu vaučera u iznosu od 200 EUR i to za preko 19 hiljada registrovanih poljoprivrednih proizvođača.

Poljoprivredni proizvođači će dobiti i besplatne plastenike, dok je za svaki zasijani hektar žitarica opredijeljena dodatna subvencija od 250 EUR, a za kasni krompir 150 EUR.