ilustracija (foto:pixabay)

Kada su temperature vazduha niže (jesen i zima), prirodna otpornost organizma se smanjuje, a tako se povećava osjetljivost prema razvoju akutnih infekcija disajnih puteva, objašnjava dr Šarac.

„U jesenjim i zimskim mjesecima više boravimo u zatvorenim prostorijama sa nedovoljno svježeg vazduha (škole, kancelarije, pozorišta, proslave, drugi skupovi, prevozna sredstva) što doprinosi većoj mogućnosti prenošenja infekcija i učestalosti obolijevanja“, kaže ona.

Naša sagovornica ističe da su uzročnici najčešće virusi, ređe bakterije.

„Najčešći su virusi influence i parainfluence, respiratorni sincicijalni virus, rinovirusi, adenovirusi i drugi uključujući i Sars-Cov-2 (Covid 19). Od bakterijskih uzročnika najčešći su određeni sojevi streptokoka, pneumokok, Haemophilus influenzae i Moradžella catarrhalis. Rijetko su uzročnici gljivice (kod osoba oštećenog imunskog sistema)“, navodi ona.

Dodaje da se infekcija virusima rijetko može, u daljem toku bolesti, komplikovati bakterijskim uzročnikom što se naziva bakterijska “superinfekcija”.
Dr Šarac ističe da je kašalj najčešći simptom infekcija respiratornih organa, a može biti praćen iskašljavanjem manje ili veće količine sekreta.

„Suv i nadražajan kašalj obično se javlja kod virusne infekcije, a ukoliko postoji iskašljavanje, ispljuvak je obično bistar ili providan. Bakterijska infekcija praćena je iskašljavanjem veće količine ispljuvka koji može biti različito prebojen. Drugi simptomi su zapušen nos, curenje iz nosa, bol, grebanje u grlu, promuklost, povišena telesna temperatura, drhtavica, malaksalost, bolovi u mišićima, zglobovima i glavobolja“, kaže ona i dodaje da tegobe traju između dva i sedam dana.

Prema njenim riječima, virusne infekcije liječe se tzv. simptomatskom terapijom.

„Topli napici, mirovanje, vitamin C i drugi vitamini, ljekovi koji olakšavaju kašalj i iskašljavanje. Ukoliko postoji povišena tjelesna temperatura, uzimaju se antipiretici koji snižavaju temperaturu“, navodi sagovornica portala N1.
Primjena antibiotika neophodna je jedino ukoliko postoji bakterijska infekcija, kaže dr Šarac i dodaje da samo ljekar može procijeniti da li je potrebno liječenje antibioticima.

„Antibiotike ne bi trebalo uzimati samoinicijativno jer česta upotreba antibiotika povećava mogućnost razvoja rezistencije bakterija. Statistički podaci su vrlo poražavajući – za liječenje ARI troši se oko 70 odsto svih antibiotika koji se uzimaju na usta, a za sve druge infekcije 30 odsto i pored činjenice da su najčešći uzročnici virusi na koje antibiotici ne djeluju“, ukazuje pulmolog.

Dr Šarac kaže da je prognoza bolesti najčešće dobra i da simptomi bolesti prestaju za pet do sedam dana.

„Mali procenat oboljelih razvija komplikacije koje su povezane sa bakterijskom infekcijom. To mogu bitu upale sinusa, uha, bronhija (bronhitis) ili upala pluća (pneumonija). Ovo su stanja gdje je opavdana upotreba antibiotika u liječenju“, rekla je ona.

Ona navodi da se uzročnici ARI lako prenose sa čovjeka na čovjeka kapljičnim putem i dodirom.

„Preventivne mjere koje sprečavaju prenošenje mikroorganizama uzročnika ARI su održavanje lične higijene: pranje ruku, pokrivanje usta maramicom pri kijanju i kašlju, higijenski način odlaganja izlučevina iz nosa. Takođe je potrebno često provjetravanje prostorija, izbjegavanje dužeg boravka u zatvorenim prostorijama sa velikim brojem ljudi“, kaže ona.

Vakcina protiv gripa (influence) je najrasprostranjenija vakcina u prevenciji obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija.

„Vakcinacija protiv gripa se preporučuje svake godine, naročito oboljelima od hroničnih bolesti i starijima od 65 godina. Imunitet nastaje dvije do tri nedjelje nakon vakcinacije i traje od 6 do 12 mjeseci. Zbog stalne promjene cirkulišućih sojeva virusa gripa, neophodna je vakcinacija svake godine.