Foto: CdM

"Konkretno, budućim studentima master studija – na kojima postoje četiri odvojena smjera: Poslovno-pravni, Krivično-pravni, Međunarodno-pravni i Građansko-pravni – ponudićemo savremene nastavne programe, koji će im omogućiti odgovarajuća znanja za uključivanje u konkurentski nastrojeno tržište rada. U dizajniranju programa vodili smo računa da potrebi kvalitetnog obrazovanja pravnika ne podredimo njihove druge životne aktivnosti, pa smo opterećenje sveli na četiri predmeta po semestru, što je, smatramo, optimalno", objašnjava Spaić.

Vijeće Pravnog fakulteta je donijelo odluku da upiše po 20 studenata na svakom od master programa. Spaić kaže da za sada nemaju jasnu sliku koliko će studenata konkurisati, ali da očekuju potpunu popunjenost mjesta, imajući u vidu činjenicu da će pored studenata koji su 2017. upisali studijski program Pravne nauke po sistemu 3+2, imati pravo da konkurišu i studenti ranijih generacija.

Ove godine će se, kako najavljuje Spaić, raspisati i 160 mjesta na četiri smjera specijalističkih studija: Istorijskopravni, Ustavnopravni, Međunarodnopravni i Pravosudni smjer.

"Imajući u vidu činjenicu da će se ove studijske godine nastava uporedo odvijati na osnovnim, specijalističkim, master i doktorskim studijama, a da su prostorni i kadrovski kapaciteti ograničeni, očuvanje i neokrnjenost kvaliteta ponuđenih programa je izazov pred nama", ističe Spaić.

Na Pravnom fakultetu ne planiraju, dodaje ona, da raspišu konkurs za jednogodišnje magistarske studije po starom sistemu, ali svakako se neće uskratiti pravo na dalje obrazovanje studentima koji su ranije završili specijalističke studije, odnosno sticanje zvanja mastera pravnih nauka.

"Zakon o visokom obrazovanju omogućava svim studentima koji su stekli naziv bečelora, u našem slučaju pravnih nauka, da konkurišu za upis na dvogodišnje master studije. Štoviše, zavisno od naših internih procedura, moguće je i da im pojedini ispiti sa specijalističkih studija budu priznati u toku master studija", zaključuje Spaić.


Izvor: CdM