Foto. arhiva

Ukoliko predlog bude usvojen i odmah stupi na snagu to će, za Crnu Goru koja većinu ove robe tradicionalno uvozi sa ovog najbližeg i najjeftinijeg tržišta, značiti stabilnost u snabdijevanju domaćih potrošača ali i da vjerovatno neće doći do novog rasta cijena, pišu Vijesti.

Domaći uvoznici, trgovci i pekari, očekuju da će od svojih dobavljača iz Srbije dobiti nove cijene.

One bi mogle biti nešto veće nego prije uvođenja zabrane izvoza od 11. marta, ali manje nego sadašnje cijene za pšenicu i brašno sa drugih tržišta računajući i troškove prevoza.

Dio domaćih pekara i trgovaca je u protekle dvije sedmice brašno nabavljao iz Bugarske po većim cijenama i znatnim troškovima prevoza, zbog čega su razmatrali i novo povećanje cijena osnovnog bijelog pšeničnog hljeba. Ta odluka sačekaće kalkulacije sa novim cijenama brašna iz Srbije.

Vekna osnovnog hljeba je u januaru poskupila sa 50 na 70 centi, a zatim u martu na 80 centi, nakon uvođenja zabrane izvoza pšenice i brašna iz Srbije.

Prema informacijama Vijesti, mjesečna kvota za izvoz pšenice i kukuruza mogla bi iznositi po 350 hiljada tona, a ulja 30 hiljada tona. Kvota bi bila određena i po državama za koje se dozvoli izvoz, u zavisnosti od njihovog dosadašnjeg uvoza i Srbije i ukupne potrebe za tim proizvodima. Sistem kvota se uvodi kako bi se država zaštitila svoje tržište, ali i spriječila mogući šverc i preprodaju viškova državama u koje izvoz nije dozvoljen.

Udruženje žita Srbije, koja okuplja najveće proizvođače i izvoznike žitarica, proteklih dana je lobiralo i vodilo javne kampanje za ukidanje zabrane izvoza. Oni su saopštavali da u silosima i skladištima imaju preko milion tona pšenice i 900 hiljada tona kukuruza kojeg nisu mogli izvoziti, a moraju ih početi prazniti jer za tri mjeseca počinje nova žetva.

Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa predstavnicima ovog Udruženja i Ministarstva poljoprivrede, a tema je bila odluka o privremenoj zabrani izvoza pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja i njihova analiza.

Kako se navodi u saopštenju, Brnabić je iznijela predlog da se nastavi analiza trenutne situacije na domaćem tržištu kada su u pitanju ovi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, nakon čega bi se održao novi sastanak sa predstavnicima Udruženja žita Srbije.

Mlinari u Srbiji počeli su da zaustavljaju proizvodnju brašna jer su zalihe ogromne zbog zabranjenog izvoza, a zbog dugog skladištenja moguće je da će se brašno ubuđati, rekli su u srijedu predstavnici mlinara za Betu, a prenosi list Danas.

Direktor Poslovnog udruženja mlinara i fabrika tjestenina Žitounija, Zdravko Šajatović rekao je da su zalihe brašna oko 20 hiljada tona i da mlinari polako zaustavljaju proizvodnju jer nemaju kome da ga prodaju.

”Šteta od zabrane izvoza je ogromna jer postoji rizik da će kupci, kojima i pored ugovora nije isporučeno brašno, tužiti proizvođače, a arbitraža u Londonu je efikasna i brzo donosi presude nakon što se priloži ugovor”, rekao je Šajatović.

Od kazne bi, kako je rekao, proizvođače u Srbiji mogla da izuzme “viša sila”, a to je da je država donijela odluku o zabrani izvoza, ali s obzirom na to da su napravljeni izuzeci i pšenica isporučena Sjevernoj Makedoniji, oko 100 hiljada tona, Albaniji oko 30 hiljada tona i Italiji oko 18 hiljada tona, “viša sila” neće biti opravdanje.