Ilustracija, Foto: Pexels

Crna Gora je od 10. marta morala da uvozi ovu namirnicu kada je Srbija zabranila izvoz.

Vijesti pišu da to znači da bi sada, a vjerovatno i tokom ljetnje sezone, moglo biti izbjegnuto novo poskupljenje hljeba, kojeg je tražio dio pekara zbog rasta uvoznih cijena sa drugih tržišta i povećanja troškova transporta usljed sve većih cijena goriva.

Vlada Srbije odobrila je 20. aprila kvote za izvoz pšenice, kukuruza, brašna i rafinisanog suncokretovog ulja, a prijave za izvoz u maju se podnose do 28. februara.

Dobavljači iz Srbije su svojim kupcima u Crnoj Gori, prema informacijama Vijesti, ponudili brašno tip 500 po cijenama od 420 do 440 EUR po toni, zavisno od mlina. Cijene po kojima se proteklih dana nabavljalo brašno iz Bugarske i Bosne i Hercegovine iznosile su od 450 do 480 EUR po toni.

Kada se dodaju svi troškovi transporta, poreza i marže uvoznika, cijena kilograma brašna iz Bugarske za domaće trgovce i pekare bila bi 62 centa, dok bi sada po novim cijenama kilogram brašna iz Srbije sa svim ovim troškovima iznosio oko 53 centa.

Vekna osnovne vrste pšeničnog hljeba početkom prošle godine koštala je 50 centi, da bi je Vlada i pored značajnog povećana cijena brašna i drugih troškova taj iznos odlukom zamrznula početkom jula.

Zamrzavanje cijena trajalo je do kraja decembra, da bi pekari, zbog četvrtog uzastopnog rasta cijena brašna tokom prošle godine, nakon novogodišnjih praznika povećali cijenu na 70 centi. Poslije zabrane izvoza iz Srbije i drastičnog rasta cijena goriva, sredinom marta uslijedilo je novo poskupljenje na 80 centi.

Odlukom Vlade Srbije sada se omogućava izvoz žitarica, brašna i ulja po ukupnim mjesečnim kvotama, dok će nakon isteka roka za slanje zahtjeva formirati i kvote po državama.

”Novom odlukom Vlade dozvoljava se izvoz 150 hiljada tona pšenice, 150 hiljada tona kukuruza i 20 hiljada tona brašna na mjesečnom nivou, dok je za rafinisano suncokretovo ulje mjesečna kvota osam miliona litara. Po zahtjevu će moći da se traži odobrenje za izvoz maksimalno 20 odsto odobrenih količina po grupi proizvoda na mjesečnom nivou. U slučaju da izvoznici ne izvezu ili prekorače odobrene količine, narednog mjeseca neće moći da podnesu zahtev za izvoz”, navodi se u obrazloženju odluke.

Udruženje žita Srbije, koja okuplja najveće proizvođače i izvoznike žitarica, proteklih dana je lobiralo i vodilo javne kampanje za ukidanje zabrane izvoza. Oni su saopštavali da u silosima i skladištima imaju preko milion tona pšenice i 900 hiljada tona kukuruza kojeg nijesu mogli izvoziti, a moraju ih početi prazniti jer za tri mjeseca počinje nova žetva.

Izvor: Mina