Foto: Pexels

Šta je digitalno nasilje (cyberbullying)?

Nasilje na internetu je svaki oblik nasilja koje nastaje upotrebom digitalnih tehnologija.

Može se odvijati na društvenim mrežama, aplikacijama za razmjenu poruka, gejming platformama i mobilnim telefonima. To je ponašanje koje se ponavlja i koje ima za cilj da uplaši, naljuti ili osramoti osobe koje su napadnute.

Primjeri digitalnog nasilja su:

• širenje neistina ili objavljivanje sramotnih fotografija nekoga na društvenim mrežama,

• slanje prijetnji preko platforme za razmjenu poruka,

• lažno predstavljanje i slanje neprikladnih poruka drugima u tuđe ime.

Nasilje uživo i nasilje na internetu se često mogu dešavati uporedo. Međutim, nasilje na internetu ostavlja digitalni zapis koji može da posluži kao dokaz prilikom njegovog zaustavljanja.

Deset najčešćih pitanja o digitalnom nasilju

1. Da li sam žrtva nasilja na internetu? Kako da razlikujem neslanu šalu od nasilja?

Svi prijatelji se međusobno šale i zadirkuju, te je ponekad teško reći da li se neko samo zabavlja ili pokušava da te povrijedi, pogotovo na internetu. Ponekad će uz šalu napisati i „samo se šalim“ ili „ne shvataj sve tako ozbiljno“.

Ako se osjećaš povređeno ili misliš da se drugi smiju tebi umjesto sa tobom, onda je šala otišla predaleko. Ako se to nastavi i nakon što si od osobe tražio/la da prestane sa takvim ponašanjem, i ako se i dalje osjećaš uznemireno zbog toga, onda možemo da govorimo o nasilju.

Kada se nasilje dogodi na internetu, ono može da pažnju velikog broja ljudi – tebi i poznatih i nepoznatih.

Gdje god se nasilje dogodi, ne moraš da ga trpiš, već možeš da ga prijaviš i zaustaviš.

2. Koje su posljedice digitalnog nasilja?

Kada iskusiš onlajn nasilje, možeš se osjećati kao da te svi napadaju, čak i unutar tvog doma. Može da ti se čini kao da nema pomoći. Posljedice mogu da traju dugo i da na različite načine utiču na osobu:

Mentalno - osjećaj uznemirenosti, neprijatnosti, neadekvatnosti, ljutnje,

Emocionalno - osjećaj srama ili gubitak interesovanja za stvari u kojima je osoba prethodno uživala,

Fizički - umor (gubitak sna) ili simptomi poput bolova u stomaku i glavobolje.

Digitalno nasilje pojačava stres i patnju u svakodnevnom životu. Izloženost digitalnom nasillju povezana je sa depresijom i niskim samopouzdanjem.

Digitalno nasilje može da utiče na nas na više načina. Međutim, ono se može prevazići i osoba može da povrati svoje samopouzdanje i zdravlje.

3. Sa kim treba da razgovaram ako sam žrtva nasilja na internetu?

Ako misliš da si žrtva nasilja, prvi korak je da potražiš pomoć od osobe kojoj vjeruješ (roditelja, staratelja, bliskog člana porodice ili neke druge odrasle osobe).

U školi se možeš obratiti psihologu ili pedagogu, kao i nastavniku ili profesoru kome vjeruješ.

Ako se nasilje dešava na društvenoj mreži, blokiraj nasilnika i prijavi nasilje toj društvenoj mreži. Kompanije moraju da štite svoje korisnike.

Moglo bi biti od pomoći da sakupiš dokaze – poruke i slike koje dokazuju da si bio/la izložen/a nasilju.

4. Doživljavam nasilje na internetu, ali se bojim da pričam sa roditeljima o tome. Kako da im kažem za svoj problem?

Ako si žrtva nasilja, razgovor sa odraslom osobom kojoj vjeruješ je prvi i najvažniji korak koji možeš da napraviš.

Razgovor sa roditeljima nije uvijek lak. Ali postoje neke stvari koje ti mogu pomoći.

Izaberi vrijeme za razgovor kada znaš da imaš njihovu punu pažnju i objasni koliko je problem sa kojim se suočavaš ozbiljan. Tvoji roditelji možda ne poznaju digitalne tehnologije toliko dobro kao ti, pa ćeš morati da im detaljno objasniš šta se događa.

Oni možda neće odmah imati rješenje, ali će sigurno željeti da pomognu i probaće da, zajedno sa tobom, pronađu način da zaustave nasilje. Dvije glave su uvek pametnije od jedne!

Ako još uvijek ne znaš da li da se njima obratiš ili ne, razmisli da se obratiš drugim odraslim osobama kojima vjeruješ. Ima mnogo ljudi kojima je stalo do tebe i sigurno će željeti da ti pomognu.

5. Kako mogu da pomognem prijateljima da prijave nasilje, naročito ako se oni boje da ga sami prijave?

Svako može da postane žrtva digitalnog nasilja. Ako vidiš da se to događa nekome koga poznaješ, pokušaj da mu pružiš podršku.

Važno je da saslušaš svoje prijatelje. Zašto ne žele da prijave da su žrtve nasilja? Kako se osjećaju? Objasni im da ne moraju zvanično da prijave nasilje, ali da je važno da razgovaraju sa nekim ko bi mogao da im pomogne.

Tvoji prijatelji bi mogli da se osjećaju loše. Budi ljubazan/a i strpljiv/a prema njima. Pomozi im da razmisle šta bi mogli da kažu i kome. Ponudi se da pođeš sa njima ako odluče da prijave nasilje. Najbitnije je da ih podsjetiš da si tu zbog njih i da želiš da im pomogneš.

Ako tvoji prijatelji i dalje ne žele da prijave nasilje, podrži ih u pronalaženju odrasle osobe kojoj možete da se povjerite. Imajte na umu da u određenim situacijama posljedice sajber-nasilja mogu da budu opasne po život.

Ako ništa ne preduzmeš, osoba se može osjećati kao da su svi protiv njega/nje ili da nikoga nije briga. Tvoje riječi mogu da naprave razliku.

6. Internet mi omogućava pristup raznim informacijama, ali me i izlaže mogućem nasilju. Kako da zaustavimo nasilje, a da nastavimo da koristimo digitalne tehnologije?

Biti umrežen ima mnogo prednosti. Međutim, uvek postoji i rizik od kog treba da se zaštitiš.

Ako naiđeš na nasilje na internetu, možda ćeš poželjeti da izbrišeš određene aplikacije ili ostaneš neko vrijeme van mreža da bi sebi dao/la vreme za oporavak. Ali odlazak sa interneta nije dugoročno rješenje. Nisi učinio/la ništa loše, pa zašto bi bio/la uskraćen/a? Možda čak na taj način šalješ nasilnicima pogrešnu poruku - ohrabruješ njihovo neprihvatljivo ponašanje.

Svi želimo da zaustavimo digitalno nasilje, što je i jedan od razloga zbog kog je prijavljivanje nasilja izuzetno važno. Ali stvaranje interneta koji želimo želimo, prevazilazi puko prijavljivanje nasilja.

Moramo da budemo pažljivi o onome što dijelimo ili kažemo u digitalnom prostoru, jer naše riječi mogu naneti štetu drugima.

Moramo biti ljubazni jedni prema drugima i na mreži i u stvarnom životu. Svako od nas!

7. Kako da spriječim da neko zloupotrebi moje lične podatke na internetu?

Dobro razmisli prije nego što objaviš ili podijeliš bilo šta na društvenim mrežama - jer to može ostati zauvijek na internetu i neko može kasnije da zloupotrijebi te podatke. Nemoj davati lične podatke kao što su adresa, telefonski broj ili ime škole.

Na većini društvenih mreža možeš da:

• kroz podešavanje postavki privatnosti naloga odabereš ko može da vidi tvoj profil, da ti šalje direktne poruke ili komentariše postove.

• prijaviš štetne komentare, poruke i fotografije i zatražiš njihovo uklanjanje.

• potpuno blokiraš ljude – neće moći da vide tvoj profil, niti da te ponovo kontaktiraju.

• odabereš da se komentari određenih ljudi pojavljuju samo njima.

• obrišeš postove na svom profilu ili da ih sakriješ od određenih ljudi.

Na većini društvenih mreža, osobe koje blokiraš neće dobiti obavještenje da si to uradio/la.

Dobro razmisli prije nego što objaviš ili podijeliš bilo šta na društvenim mrežama - jer to može da ostane zauvijek na internetu.

8. Da li postoji kazna za digitalno nasilje?

Većina škola ozbiljno shvata nasilje na internetu i pokrenuće postupak protiv njega. Ako te drugi učenici vrijeđaju ili maltretiraju u digitalnom prostoru, prijavi nasilje svojoj školi.

Ljudi koji su žrtve bilo kog oblika nasilja, uključujući ono koje se odigrava na internetu, imaju pravo na pravdu i da nasilnik odgovara za krivično djelo.

Zakoni protiv nasilja, posebno digitalnog, su još uvijek novina i ne postoje u svim državama. Zbog toga se mnoge zemlje oslanjaju na druge relevantne zakone, poput zakona protiv uznemiravanja, kako bi kažnjavali nasilje u digitalnom prostoru.

U nekim zemljama koje imaju posebne zakone o nasilju putem interneta, žrtve mogu da traže zaštitu, zabrane komunikaciju sa određenom osobom i, privremeno ili trajno, ograniče upotrebu elektronskih uređaja koje ta osoba koristi za vršenje nasilja.

Međutim, važno je zapamtiti da kažnjavanje nije uvijek najefikasniji način za promjenu ponašanja nasilnika. Često je bolje usredsrediti se na popravljanje štete i popravljanje odnosa.

9. Da li se tehnološke kompanije mogu smatrati odgovornim za digitalno nasilje?

Internet kompanije sve više obraćaju pažnju na digitalno nasilje. Mnoge od njih uvode načine kako da što bolje zaštite svoje korisnike kroz uvođenje novih alata, smjernica i načina za prijavu nasilja na internetu.

Međutim, kompanije moraju da urade još više. Mnogi mladi ljudi svakodnevno doživljavaju digitalno nasilje, a neki se suočavaju sa ekstremnim oblicima zlostavljanja na internetu.

Tehnološke kompanije imaju odgovornost da zaštite svoje korisnike, posebno djecu i mlade.

Na svima nama je da ih smatramo odgovornima kada ne ispunjavaju svoje dužnosti.

10. Da li postoje onlajn alati za zaštitu djece i mladih od digitalnog nasilja?

Svaka društvena mreža nudi različite alate (pogledaj dolje) koji omogućavaju korisnicima da ograniče ko može da komentariše, gleda objave ili ko može da postane njihov prijatelj ili pratilac. Mnogi od ovih alata uključuju jednostavne korake za blokiranje, isključivanje ili prijavljivanje digitalnog nasilja. Ohrabrujemo te da ih istražiš.

Kompanije koje stoje iza društvenih mreža takođe pružaju obrazovne alate i smjernice za decu, roditelje i nastavnike kako bi se upoznali sa rizicima i načinima da budu sigurni onlajn.

Takođe, ti možeš da budeš prva linija odbrane od digitalnog nasilja. Razmisli o tome gdje se nasilje dešava u tvojoj zajednici i na koji način možeš da pomogneš - podizanjem glasa, otkrivanjem nasilnika, kontaktiranjem odraslih osoba kojima vjeruješ ili širenjem svijesti o tom problemu. Čak i jednostavan čin ljubaznosti može imati veliki uticaj.

Ako si zabrinut/a za svoju sigurnost ili nešto što ti se desilo na mreži, hitno razgovaraj sa odraslom osobom kojoj vjeruješ.

Linkovi za prijavljivanje nasilja na društvenim mrežama:

Facebook

Instagram

YouTube

Twitter

WhatsApp

Kik

Snapchat

Tumblr

WeChat

(UNICEF)