Kako prenosi londonski Telegraf, čitav jedan ekosistem opstaje u jezeru koji se nalazi na dubini od 800 metara ispod leda, iako do ovog staništa sunčeva svetlost i svjež vazduh nisu prodrli milionima godina.

Ovo otkriće je izazvalo veliko uzbuđenje među naučnicima, budući da se već duže vjeruje da mikroorganizmi mogu da prežive okretanjem novim izvorima energije.

To bi moglo da znači da bi sličan život bio moguć i na Marsu ili nekoj drugoj ledenoj planeti ili mjesecu.

"Ovo je prvi, očigledan dokaz da ispod ledenog pokrivača na Antarktiku postoji ne samo život, već aktivni ekosistem, nešto o čemu smo nagađali decenijama unazad", kazao je vođa istraživanja Brent Kristner, profesor biologije sa Državnog univerziteta Luizijane.

"Proučavamo vodeni stub koji sadrži oko 4.000 stvari koje nazivamo vrstama. Raznovrsnost je nevjerovatna", naveo je on.

"Prvi put smo došli na Antarktik i na prvom mjestu koje smo odabrali za bušenje pronašli smo život. S toga se može, bez pretjerivanja, zaključiti da život postoji i u drugim sličnim sredinama, kao što je led na Jupiterovom mjesecu", kazao je američki naučnik.

Mikroorganizmi su pronađeni u jezeru Vilans, subglečerskom vodenom tijelu koje se nalazi ispod antarktičkog ledeng pokrivača na krajnjem jugoistočnom dijelu Rosove ledene ploče, na zapadu kontinenta.

Slični mikrobi mogu se naći i u dubokim okeanima, ali oni crpe energiju iz ostataka površinskih organizama koji potonu na dno.

Okruženje ispod glečera je do te mjere negostoprimljivo da su ovi novootkriveni organizmi prinuđeni da "jedu stijenu", vežući se sa mineralne čestice i prikupljajući amonijum i azot.

Antarktički ledeni pokrivač je jedan i po puta veći od površine Sjedinjenih Američkih Država i sadrži 70 odsto svježe vode na Zemlji.

Vjeruje se da antarktički led krije više od 400 subglečerskih jezera kao i mnoge rijeke i potoke, te isto toliko ovakvih ekosistema.

Ovo istraživanje je dokaz da glečeri i lednici nisu sterilni, već da u njima žive razne mikropske zajednice, zaključuju naučnici.