ilustracija (Foto: Pixabay)

Međunarodni tim naučnika uporedio je čitav proces sa pravljenjem omleta: prvo je potrebno pažljivo „uništiti” jaja, a tek zatim nastaje omlet ili u ovome slučaju - novi obrazac pamćenja.

Testiranja na miševima pokazuju da se sve to događa unutar hipokampusa, dijela mozga koji služi za skladištenje dugoročne i kratkoročne memorije.

„Upala moždanih neurona obično se smatra nečim lošim, jer može da dovede do neuroloških problema poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti”, istakla je neuronaučnica Jelena Radulović, sa medicinskog fakulteta Albert Ajnštajn koledža u Njujorku, a prenosi Science Alert.

„Upale određenih neurona u području hipokampusa ključne su za stvaranje dugotrajnih sjećanja. Naša otkrića sugerišu da je to zapaljenje određenih neurona u području hipokampusa ključno za stvaranje dugotrajnog pamćenja”.

Stručnjaci su kratkim, blagim elektrošokovima, podstakli epizodno pamćenje kod miševa. Detaljna analiza neurona hipokampusa otkrila je aktivaciju gena na putu TLR9, važnom za zapaljensku signalizaciju.

Štaviše, ovaj put je bio aktiviran samo u određenim grupama neurona, na kojima je kasnije utvrđeno oštećenje DNK. Mehanizmi upalne prirode kod miševa su trajali nedelju dana, nakon čega su neuroni u kojima se skladišti pamćenje postali otporniji na spoljašnje sile.

Tom prilikom su nove memorije ostale trajno zaključane i zaštićene od spoljnih smetnji. Nešto slično se, vjerovatno, događa i u ljudskom mozgu, prenosi Indeks.

"Ovo je vrijedno pažnje, jer smo neprestano preplavljeni novim informacijama, a neuroni koji kodiraju sjećanja moraju da sačuvaju informacije koje su već stekli i ne smiju da ih u tome ometaju novi unosi”, ističu naučnici.

Kada su naučnici kod miševa ljekovima blokirali upalni put TLR9, životinjice više nisu pamtile elektrošokove. Odsutnost TLR9, takođe, dovela je do ozbiljnijeg oštećenja DNK, sličnog onome kod neurodegenerativnih poremećaja.

Naučnici su čak za liječenje dugotrajnog covida-19 u jednom trenutku predlagali blokadu puta TLR9, ali ova studija pokazuje da to vjerovatno ne bi bila dobra ideja.

Istraživanje naziva „Formation of memory assemblies through the DNA-sensing TLR9 pathway” objavljeno je u časopisu Nature.