Površinske temperature mora trenutno su oko tri do četiri stepena Celzijusa više u odnosu na prosjek za prvu polovinu juna, piše hrvatski Index.

Prema podaci Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, najtoplije moje je kod Herceg Novog i Bara, gdje je danas u 13 sati izmjereno 27 stepeni, More je toplo bilo i kod Bara i Budve (26 stepeni), dok je kod Petrovca bilo 25 stepeni.

Toplo je more i u susjednoj Hrvatskoj, pa je tako u Splitu i Puli temperatura mora bila 26 stepeni.

Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stepeni, a taj trend ubrzanog zagrijevanja ne prestaje.

Ivica Vilibić iz splitske Laboratorije za fiziku mora Instituta za okeanografiju i ribarstvo kaže da je intenzivno zagrijevanje mora posljedica izuzetno visokih temperatura vazduha koje su kontinuirano visoke već dva mjeseca, od sredine aprila.

"Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Možemo reći da su temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinak godina", rekao je Vilibić.

Kako je objasnio, plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od okeana, jer je tromost okeana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.

Međutim, kada se dublji slojevi okeana zagriju, za šta je potrebno više desetina, pa čak i stotina godina, tromost okeana ne dozvoljava da se stanje brzo vrati u početno, čak i ako se čovjek počne racionalno ponašati.

On navodi da porast temperature odgovara pojedinim vrstama u moru, dok drugima ne odgovaraju, poput škampa.

"Neke od invazivnih vrsta će se odomaćiti u Jadranu, dok će neke druge nove vrste vjerovatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijevanje vjerovatno će povećati porast nivoa mora", rekao je Vilibić.

On predviđa da će Jadran postati topliji i slaniji.

"Strujanje će biti slabije, dotok kiseonika u duboke slojeve mora biće slabiji, što će imati značajan uticaj na živi svijet na dnu mora, temperatura vazduha biće viša kao i učestalost toplotnih talasa, a ekstremi poput toplotnih talasa, izraženih vrućina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, biće učestaliji. To će imati značajan uticaj na živi svijet, na čoveka i na njegove aktivnosti", zaključio je Vilibić.