Pljevlja/ Foto: rtcg

Ona je, na sastanku na temu „Problem aerozagađenja u Pljevljima - šta su prioriteti ekološke države“, kazala da su već preduzete kratkoročne mjere koje se odnose na subvencije, pribavljanje aparata za prečišćavanje vazduha i nošenje maski.

„Naravno da nam je svima jasno da problem zagađenosti vazduha koji imamo u Pljevljima nećemo riješiti kratkoročnim mjerama, niti smatramo da smo na taj način u bitnoj mjeri taj problem suzbili, ali to su prvi koraci“, rekla je Novaković Đurović.

Ona je navela da je dugoročne i sistemske mjere trebalo preduzeti prije deceniju ili dvije.

„Ne bježimo od definisanja tih strateških i ozbiljnih koraka, koji na duže staze mogu riješiti ovo pitanje, a ne samo trenutno“, dodala je Novaković Đurović.

Kako je kazala, da je bilo ažurnosti u prethodnom periodu, toplifikacija Pljevalja bila bi već sprovedena.

„Idemo u pravcu proglašenja toplifikacije projektom od javnog interesa. Ovih dana pripremamo dokumentaciju“, rekla je Novaković Đurović.

Ona je ukazala na značaj proglašenja toplifikacije projektom od javnog interesa, navodeći da će to omogućiti mnogo brže sprovođenje mjera i aktivnosti koje se odnose na administrativne i sve druge procedure.

Druga mjera, kako je kazala Novaković Đurović, vezana je za ugalj i obavezu prelaska sa tog ogrjeva na druge izvore.

Ta mjera, kako je naglasila, podrazumijevaće obezbjeđivanje alternative.

„To je mjera bez koje, u perspektivi, ne možemo govoriti o smanjenju zagađenosti vazduha. Ugalj je najveći zagađivač, a taj problem imamo i u drugim opštinama, ne samo u Pljevljima“, rekla je Novaković Đurović.

Ona je dodala da će od 1. februara u Pljevljima biti otvorena kancelarija Agencije za životnu sredine, kao i da će biti imenovan ekološki inspektor.

Lidija Šćepanović iz Agencije za zaštitu životne sredine kazala je da se od 2009. godine prati kvalitet vazduha u Crnoj Gori.

„Danas govorimo o Pljevljima. Možemo reći da smo ranijih godina imali veći broj dana sa prekoračenjima PM čestica. Navešću ekstremnu 2012. godinu kada smo imali preko 200 dana sa prekoračenjima PM čestica“, navela je Šćepanović.

Ona je rekla da je 2020. i 2021. godine u Pljevljima broj dana sa prekoračenjima PM čestica bio oko 100.

„Treba ići u pravcu toplifikacije Pljevalja i razmišljati kako da se trajno unaprijedi stanje kvaliteta vazduha u toj opštini“, poručila je Šćepanović.

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić naglasila je da problem aerozagađenja u Pljevljima ne traje godinu ili deset, već posljednjih 40 godina.

„Uzroke znamo, ali posljedica još nijesmo svjesni“, rekla je Strujić Harbić.

Ona je navela da su mjere koje je Vlada donijela djelimično dobre.

„Potrebno je ekpresno da djelujemo, zbog građana Pljevalja, potrebno je da Vlada uloži novac da se nabavi sve što je potrebno, a kako bismo prošli sa što manjim posljedicama po naše zdravlje“, kazala je Strujić Harbić.

Predstavnik Elektroprivrede Veselin Sekulić rekao je da učešće Termoelektrane u ukupnoj proizvodnji električne energije na nivou Crne Gore za prošlu godinu iznosi 52,79 odsto.

On je kazao da je važnost Termoelektrane za energetski sistem Crne Gore nesumnjiva.

Sekulić je pojasnio da toplifikacija Pljevalja podrazumijeva splet raznih mjera.

„Nije to samo toplovod. Tu je i energetska efikasnost“, naveo je Sekulić, dodajući da je oko 1,5 hiljada ložišta prebačeno sa uglja na pelet.

On je naglasio značaj proglašenja toplifikacije Pljevalja projektom od javnog interesa jer će, kako je naveo, neke administrativne prepreke biti svedene na minimum.

Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Dušan Janjušević kazao je da Evropska energetska zajednica Zapadni Balkan posmatra kao jednu cjelinu, u kojoj postoji 16 termoelektrana.

„Crna Gora ima samo jednu termoelektranu, i nema industriju“, rekao je Janjušević.

Prema njegovim riječima, svako pokretanje industrije u Crnoj Gori zahtijeva povećanje proizvodnje električne energije.

„Mi to iz obnovljivih izvora energije nećemo postići“, ocijenio je Janjušević.

On je kazao da su količine uglja koje troše drugi gradovi beznačajne, ali da opet postoje enormna zagađenja.

Janjušević je rekao da se građanima Pljevalja mora ponuditi alternativa za korišćenje uglja.

„Kada su u pitanju solarni paneli, šta ćemo sa njima kada im za 20 godina istekne rok trajanja, to je takođe opasan, radioaktivni otpad. Nemamo nikakvu strategiju u kom pravcu će ići njihova reciklaža, niti je ima bilo ko u Evropi“, naveo je Janjušević.

Pomoćnik direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev kazao je da postoje tri komponente koje vrše produkciju zagađujućih čestica u prizemnom sloju atmosfere – individualna i kolektivna ložišta, saobraćaj i Termoelektrana.

On je rekao da niko nikada nije odredio koliki je parcijalni doprinos svakog tog subjekta.

„Ako utvrdimo to tačno, mi smo 50 odsto riješili problem“, dodao je Micev.

On je kazao da se ne stavlja ni na čiju stranu, već da samo govori u ime struke.

Predsjednica Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Tamara Vujović saglasna je sa tim da kratkoročne mjere neće riješiti problem aerozagađenja u Pljevljima.

„Zagađeni vazduh je cijena koju plaćamo jer živimo komforno, u eri industrijalizacije. Vozimo svi po jedan automobil, grijemo se na neobnovljive izvore energije, a deklarativno smo za ekološku državu“, kazala je Vujović.

Poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović ocijenio je da bi energetski sistem u Crnoj Gori teško izdržao bez Termoelektrane.

„Mislim da bi Elektroprivreda bila na koljenima ukoliko ne bude Rudnika uglja Pljevlja“, kazao je Đurović.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Borko Bajić rekao je da se, po pitanju kvaliteta vazduha, osim u Pljevljima, mora intervenisati i u Bijelom Polju, Podgorici, Nikšiću, Beranama.

On je ukazao na problem prekograničnog zagađenja.

„U regionu je visoko zagađenje vazduha. Bosna i Hercegovina dosta koristi termolelektrane i ugalj za proizvodnju struje. Imamo termoelektranu u Gacku koja nam je blizu, takođe na Kosovo. Moramo znati koliki je i taj doprinos“, poručio je Bajić.

Predstavnik nevladine organizacije Breznica, Milorad Mitrović, kazao je da za ekološkog inspektora u Pljevljima mora biti izabran neko ko je voljan i sposoban da radi.

Direktor Eko fonda Draško Boljević rekao je da je Opština Pljevlja nije iskoristila priliku da koristi subvencije koje je Fond dodijelio u prošloj godini.

„Apelujem na rukovodstvo, jer mora postojati čvršća relacija između Opštine Pljevlja i Eko fonda“, naveo je Boljević.

Sastanku, koji je organizovao skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, nijesu prisustvovali predstavnici Opštine Pljevlja.