Prema podacima Monstata, broj zaposlenih u ovoj djelatnosti se od 2010. kreće između osam i deset hiljada, piše Pobjeda.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je razlog malog broja zaposlenih u građevinskim firmama sve zastupljeniji autsorsing, odnosno povjeravanja poslova drugim firmama koje su za to usko specijalizovane, što je postalo ustaljena praksa.

“Građevinske kompanije postaju sve više investicioni fondovi i ponašaju se u duhu novih poslovnih trendova i bave se autsorsovanjem svega i svačega. Kompanije žele da sve što je moguće autsorsuju i da ne zapošljavaju sopstveni kadar, kako bi smanjili poslovne troškove i ostvarili što veći profit”, kazao je Drecun Pobjedi.

Prema njegovim riječima, nove kompanije koje se bave investiranjem u građevinarstvo su uglavnom inženjering kompanije.

“Te firme nalaze i angažuju podizvođače specijalizovane za određene oblasti u građevinarstvu. Autsorsovanje dovodi do stvaranja usko specijalizovanih kompanija, koje potom opslužuju desetine investitora”, objasnio je Drecun.

On smatra da bi trebalo uvesti red u ovu oblast tako što bi Vlada ili Ekonomski fakultet sproveli istraživanje o trendovima autsorsovanja i o tome koje kompanije se bave autsorsing poslovima.

“Treba vidjeti da li su u pitanju crnogorske ili kompanije iz okruženja. Na taj način bismo mogli da vidimo koliko novca se nepotrebno odliva iz Crne Gore, odnosno da obrazujemo kadrove koji su potrebni građevinarstvu”, rekao je Drecun.

On procjenjuje da će građevinarstvo narednih decenija biti u ekspanziji s obzirom na neiskorišćene potencijale na jugu i u središnjem dijelu Crne Gore.

“Nadam se da će se nakon izgradnje auto-puta i građevinarstvo na sjeveru razvijati bržim tempom nego danas”, kazao je Drecun.

Vlasnik Zetagradnje, Blagota Radović, naveo je da ova kompanija ima samo inženjerski kadar.

"Nikada nijesmo kupovali ni mehanizaciju, ni zapošljavali radnike. Prilikom izgradnje objekata sklapamo ugovore sa kooperantima koji imaju svoje radnike", objasnio je Radović.

On je naveo da Crna Gora nema građevinsku radnu snagu, kao i da na našim građevinama uglavnom rade radnici iz Albanije i Kosova.

“Do skoro su bili angažovani većinom radnici iz Makedonije, Srbije i BiH, kojih sada nema jer su krenuli prema Zapadnoj Evropi. Čim se Albancima i Kosovarima otvore granice Unije, bićemo u velikim problemima jer ćemo ostati bez radne snage”, upozorio je Radović.

On smatra da je nemoguće brzo dobiti crnogorski građevinski kadar.

“Nije to kadar koji se stiče za godinu. Treba krenuti od zanata i srednje škole, sticanja iskustva, a to je proces od sedam osam godina, da bi dobili dobrog građevinskog majstora”, istakao je Radović.