U Crnoj Gori je prošle godine zabilježeno 28 povreda na radu, od kojih devet sa smrtnim ishodom, 17 teških i dvije kolektivne, što je za 60 odsto manje u odnosu na 2008. godinu kada je zabilježen najveći broj povreda na radu, ali i pored toga radnici na gradilištima često su bez adekvatne zaštite što može imati fatalan ishod.

Izmjenama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu donijetom prošle godine, sve ono što se dešava na gradilištima biće pod nadležnosti inspekcije rada.

"Više investitori i izvođači radova neće moći da nemaju stručno lice zaštite na radu, pokušaćemo da sprovedemo u djelo to, da ta osoba ili određeni za zaštitu rada na gardilištu bude stalno prisutan na gradilištu i da za to prima platu. On će moči da udalji radnika bez opreme sa radnog mjesta, moći če da propiše novu opremu i nove uslove ukoliko postojeći nijesu zadovoljavajući tako da će on morati biti papiprom određen za te uslove i odlučivaće o uslovima zaštite na radu, ovo lice će bti neophodno na svim gralištima" kazala je Slavica Grgurević iz Instiruta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu.

Njčešči uzroci nesreća na radu su uglavnom propusti kod sprovođenja preventivnih mjera zaštite što je obaveza poslodavca. To podrazumijeva da su zaposleni osposobljeni za bezbjedan rad i da je sprovedena zdravstvena zaštita,

"Radnik će prvo morati da bude edukovan od strane psolodavca ili određenog lica, zatim mora da bude opremljen radnom opremom, koja je samo njegova, ne kolektivna, Radno odijelo, cipele sa čeličnom kapom, opasač...Ulganja u opremu su neophodna" ističe Grgurević.

Za razliku od ranije danas je većina izvođača i poslodavaca odgovorna prema svojim zaposlenim pa mimo instituta i redovnih inspekcijskih kontorla sporvodi Yakon zaštite na radu kazala je naša sagovornica.

"Svi izvoćači, podizvođači i investitori moraće da potpišu Ugovor o međusobnoj saglasnosti faze zaštite na radu, i da svako od direktora firme odgovara za svoje zasposlene i njihove minimalne potrebne uslove i ovo je jedna od novina koja je jako važna " dodaje Grugrević.

Interes svh subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo bezbijednosti i zdravlja na radu te da se neželjene poslijedice svedu na najmanju mjeru, zaključila je ona.