Nema veze kakvo je vrijeme. Može da duva bura, pada kiša, da bude magla ili jako sunce. Djeci to ne bi trebalo da smeta jer bi se tako trebala povezati s prirodom, da steknu imunitet i snalažljivost.

Za sve se to zalaže filozofija takozvanog šumskog vrtića koji je u Puli otvorila 30-godišnja psihološkinja i dadilja Francesca Miličević.

Prva djeca već se polako upisuju u takvu novu vrstu vrtića Šumska djeca. U tom vrtiću djeca će cijeli dan biti napolje u šumi, a time im, kako kaže Francesca Miličević, želi pružiti ono što je i sama iskusila kada je bila dijete.


Obavezne čizmice

- Kako izgleda dan u ovakvom vrtiću? Pa najprije se doručkuje, a onda idemo u šumu gdje se igramo, istražujemo, skupljamo šumske plodove, pravimo igračke od drveta, pravimo kućice za životinje, gnijezda od šipražja, idemo na izlete u udaljeniji dio šume. Sada na primjer, skupljamo i jedemo kupine i djeca u tome uživaju, pa čak i ona koja su tvrdila da ih ne vole. Provodimo svo vrijeme u šumi, a nećemo imati unaprijed pripremljen poseban program. Sve će da zavisi o interesima djece taj dan, i kakvo će biti vrijeme te što će se u šumi događati. Šuma je nepresušan izvor doživljaja, ona hrani osjetila na svim raznima. Najmanje se treba brinuti što će djeca tamo da rade. Djeca obavezno moraju imati čizme, a naravno, kada je loše vrijeme i kabanice. Nakon jutarnje igre u šumi idemo na ručak, a onda djeca idu na spavanje. Poslije toga ponovno krećemo prema našem igralištu - ističe Francesca Miličević.


Vlastiti vrt

U vrtiću nema plastičnih gotovih igračaka nego će ih djeca sama izrađivati. Takođe, imat će i svoj vrt s povrćem i voćem, piše Jutarnji.

- Šuma je nepravilan teren i dijete stalno mora biti oprezno. Dakle, dijete koje hoda po šumi u većoj je prednosti od onoga koje hoda po betonu. A i imunitet djece koja većinu vremena provode vani od one koja su većinom u zatvorenim prostorima je nedvojbeno jači. A i puno rade s rukama - ističe Francesca Miličević, te dodaje: - Naravno da će dijete pasti i ogrebati se, da će biti i komaraca i krpelja, ali to nije ništa opasno. Sve je to za djecu dobro. Nema tu nekih realnih opasnosti.

Ana Užarević, čiji je četverogodišnji sin Maksim u šumskom vrtiću, kaže da kod njega takav tip vrtića pozitivno utječe na psihu, snalažljivost, kreativnost te imunitet.

- Kada je dijete cijeli dan vani, okruženje prirode pozitivno utiče na njega na više razina. To smo primijetili još ovo ljeto kada je bio s nama cijeli dan vani u kampu. Stopio se s prirodom. Skupljao je biljke, štapove, penjao se po stijenama. Naravno, sve pod nadzorom. I vidjeli smo da je postajao sve spretniji, počeo je raspoznavati biljke i dobro se snalaziti. Ne bojimo se toga da će se smočiti ili išta slično. To će ga ojačati – smatra dječakova majka Ana, koja dodaje i da se njegova motorika odlično razvija te da sve skupa blagotvorno djeluje na njegovo raspoloženje, spavanje i kreativnost.

- Bitno je da se i roditelji edukuju o tome što se sve nalazi u šumi. Vlada mišljenje da smo jako protektivni prema djeci. I to u jednoj mjeri stoji, pa ovo ni nije vrtić za mnoge roditelje - zaključuje Francesca Miličević.


https://www.6yka.com