Foto: Pixabay

U aprilu ove godine održano je probno testiranje nakon čega je Ispitni centar dobio od škola povratne informacije, kao i sugestije šta treba učiniti da rezultati budu bolji. Novo PISA testiranje očekuje se naredne godine.

Ova vrsta testiranje se radi svake tri godine, a naši đaci konstatno ostvaruju loše rezultate pa se zemlja nalazi na dnu liste na kojoj je ukupno 81 zemlja Sa okruglih stolova su posljednjih mjeseci stručnjaci ukazali da su brojni izazovi i problemi u sistemu, ali su i navodili da bi đaci mogli da urade bolje zadatke, ali da to ne čine, jer nijesu motivisani i test se radi anonimno. Govorilo se i o izazovima što nema dovoljno časova iz ključnih predmeta gdje bi se razradile lekcije, a adresirana je odgovornost i na pojedine nastavnike, te se isticalo da u učionice dolazi sporni kadar sa fakulteta – riječ je o lošijim studentima.

“Jedan od predloga svakako jeste da konstantno treba raditi na podizanju svijesti o značaju PISA testiranja i primjenjivosti znanja u daljem školovanju i praksi uopšte”, kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjedi.

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović smatra da su posebno bili, otrežnjujući posljednji rezultati PISA testiranja po kojima smo došli u kategoriju ispod prosjeka OECD zemalja, odnosno suočeni smo sa poražavajućom situacijom da su nam učenici funkcionalno nepismeni.

“To je sada tačka od koje se kreće u stručna okupljanja i to jeste korak naprijed. Iako su u proteklom periodu održani naučno-nastavni skupovi na temu ostvarivanja boljih rezultata na budućim PISA testiranjima, praćeni međunarodni skupovi i obuke, održane tematske sjednice Odbora za prosvjetu u Skupštini Crne Gore na ovu temu, smatram da je sve to samo početak duge putanje za ostvarivanje boljih postignuća koja mora biti dobro osmišljena”, rekla je Kaluđerović Pobjedi.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija navode da Zavod za školstvo u saradnji sa Ispitnim centrom radi na projektu PISA 2025 – Nauka u fokusu od decembra 2022. godine. Kažu da je Ispitni centar na svom sajtu objavio materijale u vezi s PISA testiranjem: interaktivne zadatke iz čitanja, matematike i nauke koje učenici mogu rješavati na telefonu.

– Zahvaljujući tome i programu Zavoda za školstvo PISA 2025 – Nauka u fokusu, smatramo da je većina učenika III ciklusa osnovne škole i I i II razreda srednje škole i njihovih nastavnika upoznata s nekim od PISA zadataka. Pored toga, dostupan je i primjer zadatka iz inovativne oblasti Učenje u digitalnom svijetu, ali samo na engleskom jeziku, što predstavlja još veći izazov za učenike – rekli su oni.

Za nastavnike je pripremljen izvještaj PISA 2022 u Crnoj Gori gdje se mogu upoznati sa programom testiranja po oblastima i primjerima zadataka različite težine sa objašnjenjima.

Glavne oblasti 2025. godine biće prirodne nauke, a na bsajtu Ispitnog centra je dostupan OECD Okvir za testiranje prirodnih nauka PISA 2025, tako da nastavnici imaju širi uvid u ciljeve i karakteristike testiranja koje obuhvata naučnu pismenost, ekološku pismenost i naučni identitet.

Kaluđerović kaže da je, između ostalog, neophodno da imamo kontinuiranu i jaku medijsku kampanju o važnosti pripreme učenika za ovakvu vrstu testiranja. To je, ističe ona, do sada izostalo i učenici se nijesu pripremali za ovakav tip i vid zadataka, a nije se jačala ni informatička i medijska pismenost koja u ovakvom vidu testiranja ima veliki uticaj.

-“Takav višeslojni pristup, uz naravno intenzivno vježbanje i rad petnaestogodišnjaka u školama, može poboljšati rezultate na sljedećem testiranju za deset mjeseci. Dosta toga zavisi od edukatora u školama, onih koji rukovode nastavnim procesom, ali i donosilaca odluka, da se ovim pitanjem istinski pozabave i to u kontinuitetu”, smatra ona.

Prema njenim riječima, roditeljima PISA testiranje nikada na taj način nije bilo predstavljeno, što je slalo poruku da to testiranje ne treba da opterećuje jer ništa i ,,nikom“ u individualnom smislu ne šteti niti doprinosi.

PISA je najveće međunarodno testiranje u oblasti obrazovanja. Program je pokrenut od 2000. godine, a tu se procjenjuje primjena znanja u životnim situacijama, kao i vještine i kompetencije učenika za nastavak školovanja ili za posao.

Oblasti koje PISA testira su čitanje, matematika i prirodne nauke. Od učenika se ne traži da reprodukuju podatke i imena koja su naučili napamet. Umjesto toga, oni tumače tekstove, rješavaju matematičke probleme ili naučno objašnjavaju pojave koristeći svoje znanje i vještinu rasuđivanja.

Na posljednjem takmičenju Crna Gora se pozicionirala gore nego 2018. godine, te je ocijenjeno da je nazadovala u svim oblastima.

(Roditelji.me)