Foto: UPCG

UPCG je, kako su kazali njeni predstavnici, u inicijativi jasno ukazala na sve sporne elemente predloženih izmjena, koje su podnijeli psolanici i pozicije i opozicije.

U UPCG smatraju da predložene izmjene ne počivaju na dogovoru Vlade i socijalnih partnera nastalom na osnovama tripartitnog socijalnog dijaloga i konsenzusa socijalnih partnera.

„Namjera UPCG bila je da na ovaj način pravovremeno reaguje na najavu dobijenu iz medijskih objava, a po kojoj se na vanrednom zasijedanju Skupštine, zakazanom za 18. februar, pripremaju izmjene Zakona o radu kojima će se, nakon njihovog usvajanja, od 1. jula ove godine minimalna zarada povećati na 250 EUR“, navodi se u saopštenju UPCG.

U toj poslodavačkoj organizaciji smatraju da su poslanici, direktnim podnošenjem predloga za izmjenu Zakona, kojim se povećava minimalna zarada, postupili suprotno od uspostavljenih i propisanih procedura za utvrđivanje minimalne zarade i zanemarili ulogu Socijalnog savjeta koja je definisana Ustavom, kao i zakonima o radu i o socijalnom savjetu.

„Obaveza države je da navedeno pitanje uređuje kroz pregovore i postizanje kompromisa Vlade sa socijalnim partnerima, što proističe iz Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) broj 144 i Preporuke MOR-a broj 152, koje je Crna Gora ratifikovala“, dodali su iz UPCG.

Iz UPCG su podsjetili da utvrđivanje minimalne zarade na navedeni način predstavlja opšteprihvaćeni međunarodni standard koji je do sada primenjivan i u Crnoj Gori.

„Takođe, obaveza tripartitnih konsultacija socijalnih partnera o pitanjima od značaja za poslodavce i zaposlene proističe i iz mjerila za Poglavlje 19, za koje je u svim dosadašnjim izvještajima Evropske komisije (EK) ukazivano da postoji potreba intenzivnijeg dijaloga i veće uključenosti socijalnih partnera u procese donošenja odluka koje se tiču njihovog položaja“, navodi se u saopštenju.

To što Socijalni savjet nije utvrdio predlog za povećanje minimalne zarade, niti je prethodno upoznat sa sličnom inicijativom, može se, kako tvrde u UPCG, percipirati kao grubo urušavanje socijalnog dijaloga i uloge Socijalnog savjeta.

U UPCG smatraju da je u postupanju predlagača izostala i primjena normi Zakona o Socijalnom savjetu, kojima se propisuje da obrađivači zakona i drugih akata, koji su od značaja za socijalni položaj zaposlenih i poslodavaca, u postupku pripreme dostavljaju ih Savjetu na razmatranje i davanje mišljenja.

To mišljenje Savjet dostavlja nadležnom organu državne uprave, koji je pripremio zakon, odnosno druge akte.

„O eventualnom učešću Vlade u postupku izmjena Zakona o radu nijesmo upoznati“, rekli su iz UPCG.

Oni su dodali i da je prilikom podnošenja predloga za izmjene Zakona o radu i povećanje minimalne zarade, poslanicima očito promaklo da se u članu, čija se izmjena traži, propisuje i način utvrđivanja minimalne zarade, odnosno da je utvrđuje Vlada na predlog Socijalnog savjeta.

„Navedena zakonska odredba je definisana upravo u skladu sa konvencijama MOR-a“, poručili su iz UPCG.

UPCG smatra da se tako važnom pitanju pristupa ishitreno, odnosno bez urađene ozbiljne analize uticaja predloženog povećanja minimalne zarade na privredu, ali i na troškove javnog sektora.

„Naime, iako od predlagača nije pokrenuta inicijativa da se prvo, na primjer, pristupi izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kako bi se uveo neoporezivi dio dohotka, ili da se započne proces izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, ili smanje neki od postojećih parafiskalnih nameta, u njihovom predlogu, ipak, je sadržano 'uvjerenje' da povećanje minimalne zarade neće predstavljati značajno povećanje troškova u privatnom i javnom sektoru, odnosno da će se negativni efekti anulirati smanjenjem poreskih opterećenja ili uvođenjem neoporezivog dijela zarade“, objasnili su iz UPCG.

U UPCG tvrde da proces pregovora za povećanje minimalne zarade mora počivati na poštovanju i punoj primjeni instituta tripartitnog socijalnog dijaloga u Socijalnom savjetu.

„Tek na tim osnovama, a uz aktivnosti koje, između ostalog, podrazumijevaju i istovremeno smanjenje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja troškova rada, predlozi za povećanje minimalne zarade mogu imati i podršku UPCG“, dodaje se u saopštenju.

U UPCG tvrde da se na taj način svjedoči odavno prisutnoj lošoj praksi koja govori da je u Crnoj Gori politika, ipak, ispred ekonomije.

„Stoga, UPCG smatra da se u uslovima ozbiljne ugroženosti preduzeća usljed posljedica epidemije koronavirusa i trenutnog stanja nelikvidnosti najvećeg broja preduzetnika i mikro i malih preduzeća, ipak još ne može ozbiljno govoriti o potrebnom nivou produktivnosti kao uslovu za povećanje minimalne zarade“, zaključuje se u saopštenju.


Izvor: Mina business