Foto: arhiva

Iz Banke hrane su kazali da su cijene goriva značajno uticale na visinu cijena proizvoda.

"Pa tako bilježimo značajan rast cijena osnovnih životnih namirnica - jaja, ulja, mlijeka, mesa, mlječnih proizvoda, kao i farmaceutskih i konditorskih proizvoda", navodi se u saopštenju te nevladine organizacije (NVO).

Oni su kazali da im se svakodnevno javljaju ljudi koji traže pomoć.

“Osnovno što im treba je hrana, jer nijesu u mogućnosti da je obezbijede za svoju porodicu”, kaže se u saopštenju.

Iz Banke hrane su napomenuli da se ne radi samo o korisnicima socijalne pomoći, već i o ljudima koji se ne nalaze na evidenciji socijalno ugroženih, "koji su možda i u najtežem položaju jer ih sistem ne prepoznaje kao ugrožene".

Kako su kazali iz e NVO, među onima kojima pomoć treba u hrani su nezaposleni, ali i oni koji se ne nalaze zvanično na toj evidenciji, a koji su, na predlog savjetnika za zapošljavanje, skinuti sa evidencije sa obrazloženjem da se ne moraju javljati na biro, a da će imati zdravstveno osiguranje.

Iz Banke hrane su kazali da nemaju zvaničan podatak koliko je takvih, nezaposlenih ljudi koji ne ulaze u zvaničnu evidenciju.

Hrana, kako su istakli, treba porodicama penzionera sa niskim primanjima kao i zaposlenima koji rade za minimalac i jednoroditeljskim porodicama sa neredovnom primanjima alimentacije.

Iz Banke hrane su rekli da su bonovi za hranu jedna od opcija za pomoć građanima, bilo da se hrana daje besplatno kada su u pitanju najugroženije kategorije ljudi, ili se prodaje po benificiranim cijenama, za one koji imaju određena primanja.

Napominju da težak život stanovnika Crne Gore otežavaju skupi podstanarski stanovi koji često nadilaze cijene socijalne pomoći i malih penzija i plata.

“Imajući u vidi buduće negativne socijalne efekte ove krize, neophodno je pristupiti ozbiljnoj reformi svih djelova sistema koji treba da obezbijede minimum uslova za preživljavanje”, kazali su iz Banke hrane.

Oni su poručili da je jedan od načina za obezbjeđivanje potrebnih sredstava u promjeni poreske politike i oporezovanju tranzicionih dobitnika.

“Sve ekstra profitere treba radikalno oporezovati, a stanove i povoljne kredite, dobijene po posebnim uslovima, naplatiti po tržišnim cijenama”, kazali su iz Banke hrane.