Foto: NPCG

On je istakao da je važno da šume budu sačuvane zbog ljudi, da bi se tako zaštili od klimatskih promjena.

“Najprije treba da spriječimo nelegalnu eksploataciju šuma”, rekao je Vujisić agenciji MINA.

On je kazao da treba pronaći i najbolji način rješavanja štetočine potkornjaka, koji takođe predstavlja opasnost po crnogorske šume.

“Drugi aspekt, imajući u vidu da su najbolje barijere i najbolja zaštita od klimatskih promjena, odnosno da zahvaljujući šumama imamo mikro klimu kakvu imamo, jeste da zaštitimo naše šume na način što ćemo zabraniti na jedan period ekonomsku sječu šume i sjeći samo sanitar – bolesne šume”, naveo je Vujisić.

On smatra da bi Crna Gora uz pomoć tog sanitara imala dovoljno za svoje potrebe, ali i izvoz.

“Našim koncesionarima je bilo lakše da što više zdravih stabala i šuma eksploatišu, a ne da se bave sanitarom”, istakao je Vujisić.

On je apelovao na Vladu i Upravu za šume koja, kako je kazao, sa novim kadrom ima jednu takvu ideju, da se zabrani ekonomska sječa.

“Da se prvo okrenemo sanitaru, pa tek onda da razmišljamo da li ćemo sjeći naše zdrave šume”, dodao je Vujisić.

Prema riječima Vujisića, zbog klimatskih promjena dešavaju se promjene i u šumama, pogotovo sa aspekta štetočina, pa potkornjak polako preovladava šumama u Komovima i Nacionalnom parku (NP) Prokletije.

“Stručnjaci kažu da je, zbog klimatskih promjena i blagih zima, ta štetočina dobila šansu da se više puta razmnožava u toku godine, i zbog toga imamo epidemiju samog potkornjaka u našim šumama, što znači da će se mnoga stabla i mnoga prostranstva šuma u tim reonima posušiti”, rekao je Vujisić.

On je objasnio da potkornjak najprije napada četinare.

Prema riječima Vujisića, osjetljiva je tema potkornjaka u predjelu Prokletija, jer je to u samom NP.

“Pa imamo tvrdnje da treba sjeći tu šumu ili treba ići sa zamkama, iz razloga što kad imate zaštićeno područje morate mnogo opreznije ići ka tim djelovanjima na koji način ćete se odbraniti od te epidemije”, naveo je Vujisić.

Kako je rekao, pojava potkornjaka zabilježena je i na obodu Durmitora, ali tamo nije drastična situacija kao na istoku.

Vuisić je kazao da će se, kao uzrok klimatskih promjena, šume u centralnoj i južnoj regiji slablije obnavljati.

“Uslijed ovakvih temperaturnih razlika imamo pojavu da je taj prirast mladih šuma mnogo manji i teži zbog suša i ostalog”, naveo je Vujisić.

Kako je rekao, sreća je da je prošle godine bila dosta drugačija situacija kada su u pitanju padavine, pa je samim tim prirast mladih šuma bio mnogo veći.

“Ali ove godine već imamo krizu iz razloga što već duže vremena nema padavina, pa može doći do suše, a obično kad imamo suše onda dolaze i šumski požari”, rekao je Vujisić.

On ističe da su požari najveći neprijatelji šuma, a nakon toga i nelegalne svječe.

“I sve te klimatske promjene, zajedno sa nelegalnom svječom i šumskim požarima, prouzrokuju mnogo veće prirodne nepogode, poplave, bujice, odrone i tome slično”, upozorio je Vujisić.

On je naglasio da su šume poslednja linija odbrane od klimatskih promjena.

“Ako na jednom prostoru izvršite kompletno sječu šume, vi tu više nemate zelenu barijeru od klimatskih promjena, drugačiji su udari vjetra i toplotni udari, gdje opustošite šumu više nemate ni vodu, zemljište se skroz mijenja, dolazi do ispiranja i nemate više izvore koje ste tu imali”, objasnio je Vujisić.

On je rekao da u toj situaciji, prilikom većih padavina, dolazi do odrona, bujica i poplava.

“I sve to utiče na to da mi to nazivamo prirodnom katastrofom, a zapravo smo mi doprinijeli da dođe do te prirodne katastrofe”, naveo je Vujisić.

On je istakao da se tako dolazi do situacije da bujice i odroni odnose puteve i mostove, da su često ugrožena i domaćinstva i životi ljudi.

“A sve to samo zbog toga što se na nelegalan način eksploatisala šuma i što se to radilo na takav način kako nije smjelo”, rekao je Vujisić.

Treba da postoji sječa u šumama ali, prema riječima Vujisića, na način da se uvijek ostavlja prirast, da se brine o stabilnosti tla i da se ostavlja dovoljno jedinki, kako bi ne bi dolazilo do odrona, bujica, poplava i kako bi se na kraju čuvao biodiverzitet.

“Nažalost, mi smo imali jedan takav javašluk u toj privredi da smo imali čiste sječe, pustošenje šuma, pa vidite negdje gdje je bila vrlo dobra šuma i gdje su bila šumska prostoranstva da danas nemate bukvalno ništa bez pustinju”, kazao je Vujisić i istakao da sječe šuma definitivno utiču na klimatske promjene.

On je naveo primjer Podgorice, jer su u okolini Glavnog grada skoro sve šume izgubljene, zbog požara, ilegalne sječe i sječe šuma koje su bile autohtone.

“Živimo sada jednu skroz drugačiju mikroklimu u Podgorici, džaba imamo parkove u Podgorici, ako su nam okolna brda oko Podgorice gola”, istakao je Vujisić.



Kako je rekao, i u starom komunističkom sistemu ljudi su razmišljali o tome gdje će saditi drveće.

“Imali smo tu ideju zelenog prstena oko Podgorice i svi današnji parkovi, većina današnjih parkova koje vidimo u Podgorici su sađeni upravo u tom periodu i sađeni su duž rijeke, onda imate zlatičku park šumu koja je takođe sađena s razlogom radi udara vjetra iz kanjona Morače”, dodao je Vujisić.

On je naglasio da se ljudi moraju tako ponašati, kako bi se sačuvala ta zelena barijera i izgradila otpornost, odnosno napravila mikroklima koja je otporna na klimatske promjene.

“Vjerujem da bi, da smo sada imali jednu jaku zdravu i otpornu šumu na jugu Podgorice, ovaj talas koji je došao iz Sahare mnogo lakše podnijeli”, naveo je Vujisić.

On je, govoreći o stanju crnogorskih šuma, rekao da u Crnoj Gori šume zdrave, ali da nema presjeka u kakvom su stanju, koliko je prostranstava izgorelo od požara, a koliko stradalo od nelegalne svječe.

“Tako da bi trebalo negdje podvući liniju i napraviti analizu u kakvom su stanju zaista naše šume”, naglasio je Vujisić.

Kako je rekao, sada se mapira Natura 2000 – staništa koja se od značaja za Evropsku uniju i gdje biolozi rade na mapiranju šuma.

“Oni vide šumu koja je možda od značaja i koja je stara, da su tu dobra stabla, ali, iako su oni unijeli to na svojim mapama, nakon dva mjeseca tu šume više nema zbog nelegalne sječe”, istakao je Vujisić.

On je kazao da zbog svega toga, zbog trenda rasta cijena drvenih sortimenata i izvoza putem peleta, opet stradaju crnogorske šume i nema tačnog podatak u kakvom su stanju.

Upitan kako ocinjuje napore države da se izbori sa eksploatacijom šuma, Vujisić je podsjetio da je najveća akcija koja se ticala nelegalne sječe šume pokrenuta u oktobru prošle godine, kada su za vrijeme prošle Vlade bile uključene sve službe, i policija i Agencija za nacionalnu bezbjednost.

“I na neki način se država probudila i željela je da spriječi tu nelegalnu pojavu”, rekao je Vujisić.

On je naglasio da je bilo dosta uspjeha, ali da akcija nije realizovana do kraja, zato što su sva zaplijenjena građa i stabla ostala u samoj šumi.

“Mi smo imali ideju da se ti drvni sortimenti podijele građanima koji su u socijalnoj potrebi i školama na sjeveru koje se griju na drva. Ali to nije realizovano i na kraju su ta stabla i građa većinom ili pokradena, ili trunu u samoj šumi”, dodao je Vujisić.

Kako je kazao, novi direktor Uprave za šume Miloš Rajković ima volju da se bori protiv te nelegalne aktivnosti.

Prema ocjeni Vujisića, on za sada nema neki veći odaziv ostalih institucija.

Vujisić je kazao da je uključena Uprava za inspekcijske poslove i da se sada tek ponovo uključuje Uprava policije, ali da je pitanje da li će se svi organi državni pozabaviti tim problemom.

“Vidjeli smo da ima tu i nekih opstrukcija, da je on želio da se prvo odobri sanitarna sječa, upravo da se sporna stabla uklone iz šume, pa tek onda ide sa redovnom sječom, ali ima i nekih opstrukcija u Ministarstvu”, rekao je Vujisić.

On je dodao da je definitivno da neko želi u državnim aparatima da se bavi zaštom šuma, a da neko gleda da izvuče korist za privatnike.

“Mi smo i dalje država koja je pod visokim stepenom korupcije, tako da i u ovoj branši možda čak to je baš zastupljeno, jer od šumara, pa sve do inspektora i na kraju do sudskih grana vlasti, čini mi se da se nije mnogo uradilo kada su u pitanju procesuiranja slučajeva koji su zabilježeni kao krađe ili pustošanje šuma”, naglasio je Vujisić.

Govoreći o inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, čiji je jedan od pokretača, Vujisić je kazao da su dosad uspjeli da zasade više od deset hiljada sadnica, pretežno na brdu Mala Gorica, a nešto i na Dajbabskoj gori.

“Dosta sadnica smo podijelili građanima, koji su željeli da zasade u svom dvorištu, ili na mjestu koje njima odgovara”, rekao je Vujisić.

Kako je rekao, njihova ideja je da svaki građanin zasadi po jednu sadnicu.

“Uspjeli smo da proizvedemo veliki broj autohtonih sadnica, pogotovo hrasta, zahvaljujući jednoj akciji koja je bila za sakupljanje sjemena i svega toga, i sada negdje u Rasadniku imamo oko 100 hiljada sadnica autohtonog hrasta”, kazao je Vujisić i dodao da je ideja da na jesen to posade sa svojim partnerima.

On je najavio da im je u planu i širenje mreže eko-centara, a prvi takav centar će napraviti na Maloj Gorici, gdje će građani moći da dolaze, gdje će imati mali rasadnik, a djeca i građani će moći da uče o sadnji i učestvuju u samim akcijama.

“Ključno je da su građani i djeca uključeni, jer ako nijesu gledaće na te sadnice kao da nijesu njihove i neće ih čuvati, a ako se oni upravo zasadili tu sadnicu, onda će ih i te kako braniti, čuvati i imati drugi odnos prema toj park šumi koju budemo sadili”, zaključio je Vujisić.

(MINA)