Foto: ilustracija / pixabay

Ona je na sesiji sa inovativnom zajednicom, a u okviru meetup događaja Vještačka inteligencija: između mita i stvarnosti, koji ogranizuje Univerzitet Crne Gore uz podršku kompanije Henley & Partners, kazala da je promocija potreba i kako bi se shvatilo da život u maloj državi nije ograničenje, već podsticaj za razvoj ideja koje će možda promijeniti svijet.

Ona je rekla da vještačka inteligencija više ne može da se posmatra samo kao tema koja je vezana za jedno tržite ili jednu oblast, već je to globalna tema, koja je u svijetu inovacija izuzetno aktuelna i važna, prenosi PR Centar.

„Ukoliko ne vladate vještinama i znanjima potrebnim za primjenu vještačke inteligencije u vašem biznisu teško da možete napraviti veliki uspjeh. Mislim da su ovakvi događaji izuzetno važni za razvoj našeg cijelog inovacionog eko Sistema”, navela je Femić Radosavović.

Prema njenim riječima, nalazimo se u ranoj fazi razvoja inovacionog eko sistema, imamo razvijenu inovacionu zajednicu, kao i razvijen sistem podrške države za razvoj inovacione zajednice.

“Sada je važno da radimo što više na promovisanju dobrih ideja i dobrih priča, na tome da dovodimo ovakve govornike, imamo ovakve panele, koji nam pokazuju koliko su globalne teme primjenjive kod nas“, objasnila je Femić Radosavović.

To što živimo u maloj državi, kako je ocijenila, ne treba da bude ograničenje za razvoj ideja koje će možda promijeniti svijet, već podsticaj da se ide ka tome.

„Za njegovanje kulture razvoja start up-ova je važno da izgubimo strah od neuspjeha. Da biste napravili dobar biznis, ukoliko je riječ o tehnologiji koja je nova, o idejama koje su nove, velika je vjerovatnoća da ćete na početku praviti greške i treba da prihvatimo da je potpuno u redu da padnemo, ali je važno da iz toga naučimo nešto i da naša sljedeća ideja bude puno bolja“, objasnila je Femić Radosavović.

Ona je navela da se inovacije nalaze visoko na listi prioriteta Vlade i to se pokazuje sve većim ulaganjem u inovativne projekte.

„U Crnoj Gori ne postoji faza u razvoju inovativne ideje za koju ne možete dobiti podršku kroz bespovratna sredstva, koja vam daje država preko Fonda za inovacije. To je veliki podsticaj za razvoj ideja. Vrijednost grantova je od osam hiljada do 200 hiljada EUR za razvoj ideje u njenoj kasnijoj fazi. Svjesni smo toga da je to lijeni novac, jer dajemo bespovratna sredstva, ali smo potpuno sigurni da je u ovoj fazi razvoja za naš inovacioni eko sistem neophodna takva vrsta podrške“, rekla je Femić Radosavović.

Ona smatra da je sada ključno kroz promociju dobrih ideja i priča pokazati da mogu da se naprave dobre stvari u Crnoj Gori.

„Fond postoji tek dvije godine, a imamo deset različitih programa podrške, koje smo pružili zajednici. Čekamo da od naredne godine imamo prve uspješne priče da ljudi mogu da vide šta su drugi napravili sa sredstvima koja su dobili od Fonda i kako dalje da razvijaju ideju. Prilika ima puno, novca dovoljno za cijeli naš inovacioni ekosistem. Mi smo ove godine implementirali programe podrške u vrijednosti od tri miliona EUR. To je za našu zajednicu velika suma, sasvim dovoljna za razvoj inovativnih ideja i ona će se vjerovatno povećavati“, kazala je Femić Radosavović.

Ona je rekla da se za svaki program podrške prijavi minimum tri puta više kandidata nego što se može grantova podijeliti.

„Za neke programa imamo i deset puta više prijavljenih kandidata nego što možemo obezbijediti grantova. Tražnja postoji, inicijalne ideje postoje, samo treba što više raditi na tome da zaživi kultura inovacija, formiranjem start up-ova, da se ne bojimo neuspjeha, da ulazimo u ideje koje će stvoriti deset puta veću vrijednost i nešto potpuno novo“, navela je Femić Radosavović.

Panelistikinja, suosnivačica start up kompanije BetterAI, Angel Vossough, rekla je da je prvi put u Crnoj Gori i da je veoma zadivljena ambicijom ljudi, jer imaju pozitivnu energiju i raduje se što će se zajednice zbližiti i prilagoditi tehnologiji i rješavanja problema.

„Smatram da ovdje postoji ogroman potencijal za inovacije, naročito za vještačku inteligenciju i tehnologiju da se ode na viši nivo. Treba pronaći balans između toga kako regulisati inovacije i biznis i kako uvesti vještačku inteligenciju u biznis, a sve to počinje kroz obrazovanje. Djecu u srednjim školama treba podsticati da se razvijaju u tom pravcu. Mislim da je ključno obrazovanje, naučiti djecu kako da kodiraju. Investiranje u obrazovanje bi bila veoma dobra investicija i Vlada može sa tim da pomogne“, rekla je Vossough.

Ona je ocijenila da bi Vlada trebalo da podrži preduzetnike i podstiče zajednicu da se razvija u pravcu inovacija.

Izvršna direktorica start up-a Flourish i kompanije Digital Bee, Jasna Pejović, rekla je da su tokom današnje sesije dobili uvod u to šta bi male kompanije u Crnoj Gori trebalo da rade da bi se brže i bolje probile ne samo na crnogorskom, nego i na svjetskom tržištu.

„Kompanije već primjenjuju vještačku inteligenciju. Treba još više da je koristimo, da obogatimo programe koji već postoje na univerzitetima, osnovnim školama, tako da napravimo kompetitivnu prednost i da naša djeca što prije savladaju osnove računarskog načina razmišljanja ne sa tendencijom da svi postanu programeri, nego da razumiju kako ove tehnologije rade i tako da ih bolje korsite. Treba da iskoristimo našu agilnost i brzo se prilagodimo promjenama i da postanemo nosioci promjena“, rekla je Pejović.

Ona smatra da pojedinci mogu mnogo sami da urade, ali da je potrebna podrška države, jer je neophodno prilagoditi određene regulative da bi se veoma brzo mogli ponuditi naši proizvodi na stranom tržištu.

„Jako je važno povezivanje i umrežavanje. Ljudi poput Jeffa Hubera su nam jako važni kao kontakti kako bismo lakše plasirali naše proizvode u inostranstvu, jer nije lako plasirati naše proizvode u inostranstvo pošto postoji određeno nepovjerenje, jer imamo malo primjera da smo nešto napravili što je na svjetskom nivou“, objasnila je Pejović.

Kada jedan start up iz Crne Gore napravi vrijedan svjetski uspjeh to, kako je zaključila, otvara vrata drugim start up-ovima.