Foto: Gov.me/S. Matić

On je, nakon sjednice Vlade, kazao da su nezahvalne procjene o iznosu gubitaka od turizma, zbog novonastale situacije.

„Niko to ne zna, ali ja od prihoda u turizmu ove godine nemam veliku nadu. U ovoj godini ne očekujemo od turističke privrede nikakav ozbiljan prihod, ali je namjera Vlade da sačuva turističku privredu koliko je god to moguće“, rekao je Marković.

On je naveo da mu je na sastanku sa predstavnicima turističke privrede saopšteno da oni ne traže pomoć, odlaganje ili otpis kamata, nego da sa bankama naprave aranžman da dobiju reprogram postojećih kredita i bolje grejs periode kako bi sačuvali osnovni sadržaj.

„Rekli su mi da oni očekuju oporavak turističke privrede u proljeće naredne godine“, dodao je Marković.

On je komentarišući ocjene da Vlada izdvaja, ali bez konkretnog predloga, kazao da je pristup izvršne vlasti blagovremen, efikasan i najbolji.

„Ako bi radili drugačije, upropastili bismo sve što imamo danas, a novac koji imamo, kako neki predlažu mogli bi potrošiti u jednom danu, dok već idućeg ne bi imali za penzije, obrazovanje i zdravstvo. Razumijemo ovakve zahtjeve i ne odgovaramo na njih“, naveo je Marković.

On smatra da se u Crnoj Gori mora uraditi sve da se organizuje proizvodnja kako ne bi zavisili od drugih.

„Poruka našim partnerima koji kažu da treba dati novac i pomoć, jeste da nam Unija poslodavaca (UPCG), Privredna komora (PKCG) i Udruženje menadžera ponudi programe za pokretanje proizvodnje u Crnoj Gori, a Vlada će obezbijediti pare“, dodao je Marković.

On je, govoreći o autoputu, kazao da završetak tog projekta u predivđenom roku nije realan zbog toga što izvođaču fali 700-800 radnika koje ne može da obezbijedi iz objektivnih razloga.

„Sada su radovi oslonjeni na domaću operativu, koja je kritikovana i navodno privilegovana, ali se radovi obavljaju mogućom dinamikom. Takođe, pokušava da se obezbijedi bolja dinamika radova da bi se skratio rok kašnjenja“, naveo je Marković.

On je, govoreći o trećem paketu mjera, kazao da ne može reći njegov sadržaj, ali da on neće biti samo finansijski, već i strateški i razvojn i imaće nekoliko elemenata na kratki, srednji i dugi rok, koji će uključivati diverzifikciju ekonomije.

Marković je, komentarišući procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o padu ekonomije od devet odsto, kazao da se te prognoze ozbiljno razmatraju.

„Nadam se da možemo naći kvalitetniji odgovor od ovih prognoza. Ne želim da vjerujem, ni prihvatim da će to da bude ostvareno. Ne možemo izaći neranjivi iz ove situacije, ali ćemo uraditi sve da sačuvamo supstancu naše ekonomije“, poručio je Marković.

On je kazao da nema riječi o aranžmanu sa MMF-om, ali će biti riječi o partnerstvu, pri čemu od te međunarodne institucije očekuje značajnu finansijsku podršku.

Marković je, govoreći kreditnoj liniji za podršku medijima, rekao da će ona biti brzo dostupna javnosti, u cilju održivosti medija, koji čine vaćan segment društva, da se makar ne sekiraju za plate dok rade važan posao.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je saopštila da program obuhvata šest vrsta subvencija i da je usmjeren na nešto preko 100 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori i nekoliko hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća.

„Ovo je stabilizacioni program koji služi za očuvanje radnih mjesta koja smo imali u februaru, prije nastupanja epidemije, i jedan je od koraka ka sveobuhvatnim ekonomskim reformama u Crnoj Gori“, objasnila je Sekulić u uvodnom izlaganju.

Mjere se odnose na subvencije minimalne bruto zarade u iznosu od 50 do 100 odsto po različitim kategorijama i na preduzeća i preduzetnike u Crnoj Gori koji su izmirili obaveze po osnovu poreza i doprinosa u prošloj godini, ili su u reprogramu pa uredno isplaćuju svoje obaveze.

Predloženim mjerama se, osim zaštite onih koji su bili zaposleni u februaru, podstiče i novo zapošljavanje na period od šest mjeseci, uz obavezu da se zaposleni zadrži ukupno godinu kod tog poslodavca.

Mjere se odnose na one zaposlene koji su bili u februaru i na preduzeća koja nijesu smanjivala broj zaposlenih u odnosu na taj mjesec.

Sekulić je, obrazlažući mjere, kazala da su predvidjeli subvencije za djelatnosti koje su naredbama Ministarstva zdravlja bile zabranjene u prethodnom periodu.

„Svim zaposlenim u tim preduzećima i preduzetnicima pripada 100 odsto minimalne bruto zarade“, objasnila je Sekulić.

Isti toliki iznos subvencija Vlada je opredijelila i za svakog zaposlenog u sektoru turizma.

Treća mjera se odnosi na subvencije za ugrožene djelatnosti koje nijesu mogle u punom kapacitetu da obavljaju svoj posao.

„Imamo popis šifara djelatnosti za preduzeća koja se ne smatraju ugoroženim, odnosno koja su mogla da rade nesmetano. I sve one kategorije preduzeća koje nijesu obuhvaćene kao zabranjene, koje nijesu iz sektora turizma i koje nijesu te neugorožene, smatraju se ugoroženim“, objasnila je Sekulić.

Za njih je predviđena subvencija od 50 odsto minimalne bruto zarade.

Mjera koja se tiče subvencija za novo zapošljavanje podrazumijeva da svako ko evidentira novozapsolenog u odnosu na prethodni mjesec, ako je taj neko bio na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), ima pravo na subvenciju od 70 odsto minimalne bruto zarade za tog zaposlenog uz obavezu da ga zadrži 12 mjeseci.

Poslodavac ne mora da zadrži tu istu osobu, ali mora da ima taj broj ljudi.

Karakteristične su, kako je rekla Sekulić, i mjere koje se odnose na subvencije za zarade zaposlenih na plaćenom odsustvu i u karantinu ili izolaciji, u iznosu od 70 odsto minimalne bruto zarade.

Takođe, Vlada je predvidjela i olakšice za plaćanje računa za struju.

„Sva preduzeća iz grupe zabranjenih djelatnosti i turističkog sektora biće oslobođena za april, maj i jun fiksnog dijela na računu za struju“, kazala je Sekulić.

Ona je navela da bi apliciranje za subvencije trebalo da počne od 1. maja kako bi sa predavanjem IOPPD obrazaca i drugih za april poslodavci istovremeno konkurisali za subvenciju.

Ministar finansija, Darko Radunović je rekao da se zarade zaposlenih u javnom sektoru koji spadaju u grupe poslova A i B u periodu trajanja drugog paketa pomoći umanjuju 50 odsto.

Kad su u pitanju porezi, on je naveo da je dogovoreno da se Poreska uprava zaduži da preduzme sve zakonom predviđene aktivnosti u cilju utvrđivanja osnovanosti zahtjeva za povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV) i nakon toga ga vrati u roku od najviše 45 dana.

„To znači da smo uvažili zahtjev privrede da se skrati zakonski rok, koji je do sada bio 60 dana“, saopštio je Radunović.

Vlada je, prema njegovim riječima, donijela i uredbu o odlaganju naplate carina i PDV nastalog prilikom uvoza proizvoda, čime je rok produžen sa 30 na 60 dana.

Radunović je dodao da je Investiciono razvojni fond (IRF) zadužen da dizajnira kreditne linije koje bi bile komplementarne sa mjerama Vlade, a da u saradnji sa Centralnom bankom (CBCG) do 30. aprila pojednostavi procedure za odobravanje kredita.

On je dodao da će potruditi da spreme rebalans budžeta tokom maja, kao i da će sredstva za obezbjeđenje drugog paketa obezbijediti preusmjeravanjem, jer na računu za subvencije nemaju tolika sredstva.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da mjerama pokrivaju potrebe najranjivijeg stanovništva.

„U drugom paketu mjera planirano je da se pomogne socijalno ugoženim kategorijama kojima nijesmo pomogli ranije, da imaju iz budžeta primanja do 129 eura. To je pomoć nezaposlenima koji su bili na evidenciji ZZZ 31. marta, a koji nijesu direktno ili članovi njihovih porodica korisnici matrijalnog obezbjeđenja ili nakande po osnovu osigurnja od nezaposlenosti“, rekao je Purišić.

Tu mogućnost će da iskoristi nešto preko 16 hiljada nezaposlenih.

„Druga mjera se odnosi na jednokratne isplate penzionerima koji primaju srazmjenu penziju u Crnoj Gori i nekoj drugoj državi, što bi bilo 290 hiljada eura", naveo je Purišić.

Treća mjera se odnose na subvenciju za struju za 20,89 hiljada socijalno ugroženih lica, u iznosu od 825 hiljada eura.