Kako je kazala, na to nas svakog dana podsjeća hotel Kristal Rivijera u Petrovcu:

"To je jedan u nizu simbola korupcije i kriminala, kreatura proizašla iz slobodnog tumačenja prof. Ralevića o preporučenoj spratnosti, na koju se nakačila dozvola za rekonstrukciju sa pet spratova više. Iako je planom predviđena izgradnja P+4, ovaj objekat od 9 spratova stoji kao spomenik korumpirane struke, ali i selektivne primjene zakona. Prije tri godine je otkriven i divlji priključak za vodu koji vodi direktno do ovog hotela, a koji se najprije koristio za izgradnju najskupljeg šetališta u istoriji Budve, te potom i za zgradnju hotela".

Vukotić-Jelušić je istakla da će budvanska URA zbog svega tražiti vraćanje na početna podešavanja i P+4 vizuru, kao i procesuiranje odgovornih za postupanje suprotno važećim urbanističkim planovima, a investitorima poslati poruku o promjeni investicione politike koja se, kako je istakla, ne smije temeljiti na “političkoj” zaštiti, već na ulaganjima u skladu sa zakonima Crne Gore koji jednako važe za sve.

Ona je još rekla da se o istom radi i u slučaju inicijative za hitnu obustavu prodaje akcija Hoteli Sveti Stefan i vraćanje Svetog Stefana u 100 odsto vlasništva države:

"Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore u septembru 2017. godine, dodijelila je Svetom Stefanu status „kulturnog dobra od nacionalnog značaja“, ali se istovremeno nije primjenio član 42 Zakona o zaštiti kulturnih dobara Crne Gore koji jasno kaže da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti. Sada se akcije kompanije Hoteli Sveti Stefan slobodno prodaju na berzi i nacionalno kulturno dobro otuđuje od njenih stvarnih vlasnika - građana. Jasno je da ili resorna ministarstva ne sarađuju ili je kod nekog presudila političko-interesna direktiva, te nije revidiran ugovor o zakupu, niti preispitano poslovanje kompanije „Sveti Stefan hoteli".

Potpredsjednica budvanske URE podsjetila je građane da je potpisan Ugovor o zakupu Svetog Stefana i Kraljičine plaže 2007. godine na 30 godina, izmedju HTP Budvanska Rivijera, Vlade Crne Gore i kompanije Adriatik propertis Petrosa Statisa, sa godišnjom zakupninom od 1,6 miliona eura.

"Kasnijim aneksom je period zakupnine povećan za još 12 godina, a zbog “navodnih gubitaka” zakupnina je smanjena na 1,2 miliona eura. Kako ova kompanija svake godine prikazuje gubitke koji idu i do 12 miliona, a s obzirom na to da je prije rentiranja ovaj hotel ostvarivao prihod u iznosu prve ugovorene zakupnine, jasno je šta je cilj aktivnosti davanja ovog hotela pod zakup investitoru, koji se sada pojavljuje i kao karika međunarodnih kriminalnih aktivnosti na teritoriji Crne Gore u slučaju Možura", kazala je Vukotić-Jelušić.

Prema njenim riječima, to je potvrdila naknadna segmentacija Budvanske rivijere, iz koje je izdvojena zasebna kompanija Sveti Stefan hoteli.

"U maju ove godine započele su i berzanske prodaje akcija ovog najvrijednijeg prirodnog i kulturnog resursa Crnogorskog primorja i to po cijeni akcije znatno manjoj nego što je njena procijenjena nominalna vrijednost. Pri tom se zaboravlja da je Sveti Stefan svojevremeno oduzet od njegovih stanovnika kako bi služio opštim interesima. Danas bi njegovi nekadašnji vlasnici u najmanju ruku trebalo da budu srazmjerni akcionari, osobito ako se na ovaj način postupa prema kulturnoj baštini, a u pojedinačnom interesu jednog investitora“.

Kandidatkinja za odbornicu sa budvanske liste "Crno na bijelo" Vukotić-Jelušić osvrnula se i na slučaj Miločerskog parka:

"Miločerski park je od najljepše zelene oaze postao urbanistička zona u kojem se radovi na izgadnji hotela Kraljičina plaža odvijaju suprotno Prostornom planu posebne namjene za obalno područje Crne Gore, a koji je plan višeg reda u odnosu na postojeći DUP. Zemljište u Miločerskom parku je, za razliku od hotela, dato u zakup na 90 godina i tamo se planira gradnja apartmana za tržište, suprotno navedenom planu, zakonima prirode i održivom razvoju zajednice u kojoj su šume i parkovi postali slučajnost".

Kako je istakla, insistiraće se na otvaranju dosijea o privatizaciji HTP Budvanska rivijera, kao i na postupku njene segmentacije.

"Postoji sumnja da je time nanijeta velika šteta u prvom redu opštini Budva, kao vlasniku zemlje na kojoj se nalaze hotelski kompleksi ovog preduzeća. Nanijeta je šteta i Crnoj Gori i Budvi kao investicionoj zoni, jer je objavljivanjem istraživanja u slučaju Možura, jasno ukazano na vezu sumnjiivih investitora sa samim političkim vrhom države, Statisom i predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem. Time je i poslata poruka svim ozbiljnim investitorima da treba da se drže podalje od Crne Gore. Ovo je poruka i građanima da je jedina prijetnja po “stabilnost” ove države i njenih građana vlast koja je ugrozila ekonomsku i socijalnu sigurnost svakog građanina ove zemlje", zaključuje u saopštenju Vukotić-Jelušić.