Ideja da bi trebalo da pređete 10.000 koraka dnevno nastala je u Japanu 1960-ih, ali nije imala naučnu osnovu. Istraživači su sada pokazali da, ako obratimo pažnju na rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti, većina prednosti vidi kad se napravi 7,000 koraka.

Međunarodna studija koju je uradio Univerzitet u Granadi (UGR) pružila je prvi naučni dokaz o tome koliko koraka treba napraviti dnevno kako biste značajno smanjili rizik od prerane smrti: 8,000. S obzirom na prosječnu dužjinu ljudskog koraka (76 centimetara za muškarce i 67 centimetara za žene), 8000 koraka jednako je hodanju, otprilike 6,4 kilometra dnevno, prenosi Sajens Dejli.

Istraživači su, takođe, pokazali da tempo kojim hodamo ima dodatne prednosti i da je bolje hodati brzo nego sporo. S obzirom na rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti, većina prednosti vidi se na oko 7,000 koraka.

Studija, objavljena u jednom od vodećih svjetskih kardioloških časopisa (Američki žurnal za kardiologiju), prvi put identifikuje optimalan broj koraka kojima većina ljudi ostvaruje najveće koristi, a takođe pokazuje da tempo kojim se hoda pruža dodatne prednosti.

Istraživanje je napravljeno u saradnji istraživača iz Holandije (Medicinski centar Univerziteta Radboud), Španije (univerziteti u Granadi i Kastiljaa-La Manča) i Sjedinjenih Država (Državni univerzitet Ajova).

Više koraka – više zdravlja
"Tradicionalno, mnogi su ljudi mislili da morate dostići oko 10.000 koraka dnevno kako biste imali zdravstvene koristi - što je ideja koja je došla iz Japana 1960-ih, ali nije bila medicinski utemeljena", objašnjava glavni autor studije Francisko Ortega, profesor na Odjeljenju za fizičko vaspitanje i sport UGR-a. Na primjer, prvi pedometar koji je plasiran široj javnosti bio je "metar od 10.000 koraka" (doslovni prevod), ali brojka nije imala naučnu osnovu. "Prvi put smo pokazali da što više koraka načinite, to je bolje i da ne postoji pretjeran broj koraka koji su dokazano štetni za zdravlje", kaže Ortega, koji takođe ističe da je dostizanje 7.000-9.000 koraka dnevno razuman zdravstveni cilj za većinu ljudi.

Istraživači su proveli sistematski pregled literature i metaanalizu podataka iz dvanaest međunarodnih studija koje su uključivale više od 110.000 učesnika.

Rezultati studije u skladu su s drugim novijim studijama, koje pokazuju da se zdravstvene koristi dobijaju u manje od 10.000 koraka. "Ono što našu studiju čini drugačijom je to što smo prvi put postavili jasne ciljeve koračanja", objašnjava Esmi Beker, jedna od vodećih autorki studije.

"U studiji pokazujemo da se mjerljive koristi mogu dobiti malim povećanjem broja koraka dnevno i da za osobe s niskim nivoom fizičke aktivnosti svakih dodatnih 500 koraka poboljšava njihovo zdravlje. To je dobra vijest, jer ne može svak hodati gotovo 9,000 koraka dnevno, barem ne u početku, tako da možete postaviti male, dostižne ciljeve i postupno napredovati i povećati broj koraka dnevno", napominju istraživači.

Studija nije otkrila razliku između muškaraca i žena. Takođe je utvrđeno da je brže hodanje povezano sa smanjenim rizikom od smrtnosti, bez obzira na ukupan broj koraka dnevno. Osim toga, prema Bekerovoj, "nije važno kako brojite svoje korake, nosite li pametni sat, ili pametni telefon u džepu: ciljevi koraka su isti."

Preporuke za aktivnost aktivnost - hodanje

Dakle, treba li da prestanemo da hodamo kad dosegnemo oko devet hiljada koraka? "Apsolutno ne", insistira Francisko Ortega. "Više koraka nikada nije loše. Naša studija pokazala je da čak 16.000 koraka dnevno ne predstavlja rizik; Naprotiv, postoje dodatne prednosti u poređenju s hodanjem 7,000-9,000 koraka dnevno, ali razlike u smanjenju rizika su male. Nadalje, cilj koraka bi trebalo da bude primjeren dobi, pri čemu bi mlađe osobe trebalo da postave viši cilj od starijih osoba. Takođe je važno napomenuti da je naša studija proučavala samo učinak na rizik od smrtnosti od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti. Postoje i druge studije i veliki broj naučnih dokaza koji pokazuju da je umjerena, pa čak i snažna tjelesna aktivnost povezana s mnogim zdravstvenim prednostima, uključujući poboljšanja kvaliteta sna i mentalnog zdravlja.

"Naša studija daje ljudima jasne i lako mjerljive ciljeve", nastavlja Bekerova. Međunarodne preporuke za fizičku aktivnost savjetuju odraslima 150-300 minuta vježbanja umjerenog intenziteta nedjeljno. No, većina ljudi ne zna koje se vježbe računaju kao umjereni intenzitet, što otežava provjeru njihove usklađenosti s tim standardom vježbanja. Brojanje koraka mnogo je jednostavnije, pogotovo jer većina ljudi ovih dana ima pametni telefon ili pametni sat. Ovdje leži važnost naše studije: pružiti jednostavne i konkretne ciljeve za broj dnevnih koraka koje ljudi mogu lako izmjeriti svojim telefonima i pametnim satovima ili narukvicama i time pridonijeti sopstvenom zdravlju", zaključuju autori.