Računarska simulacija koju su objavili u časopisu Science predviđa da će covid-19 postati sezonska bolest, poput srodnih koronavirusa koji izazvaju običnu prehladu i da će transmisija biti ćešća u zimskim mjesecima.

"Predviđanje da će pandemija završiti ovog ljeta nije u skladu s onim što zasad znamo", rekao je jedan od autora Mark Lipstič.

Ali mnogo toga je još nepoznato, uključujući i to kakav nivo imunološke zaštite imaju oni koji su bolest preboljeli i koliko dugo ona traje, napisali su autori.

S obzirom na mnoge nepoznanice, kako bi procijenili buduće širenje virusa naučnici su modelirali različite procjene stečenog imuniteta, koliko će infekcija jenjavati u toplijim mjesecima i nivoe socijalnog distanciranja.

Po svim simulacijama, uključujući jednokratno socijalno izoliranje i povremeno socijalno distanciranje, zaraza je ponovo buknula nakon što su ukinute restrikcije.

Posebno veliki talas bolesti vratio se zimi, uzorak koji je već viđen za pandemije španske gripe 1918. kada je zaražena četvrtina svjetskog stanovništva, a umrlo je 100 miliona ljudi.

Model je prikazao i posljedice preduge izolacije. Razdoblje od 20 sedmica socijalne izolacije i ekonomskog zatvaranja bio je toliko efikasan u suzbijanju virusa "da u populaciji nije razvijen gotovo nikakav imunitet", a to je zauzvrat u idućem talasu bolesti opet izazvalo preopterećenje odjeljenja intenzivne njege, bolnica i zdravstvenog sistema.

Jedno je sigurno, virus je došao kako bi ostao. Malo je vjerovatno da će nivo kolektivnog imuniteta biti dovoljno rasprostranjen i jak da covid-19 'izumre' nakon prvog talasa, kao što se dogodilo sa SARS-om 2003.

Nekoliko javnozdravstvenih mjera može se preduzeti kako bi se poboljšala prognoza, navode naučnici. To uključuje više dijagnostičkog testiranja, rigorozno praćenje kontakata oboljelih, širenje kapaciteta na odjeljenjima intenzivnog liječenja, precizno testiranje na antitijela, pronalaženje efikasnijih metoda liječenja i najveća nada - vakcina.

"Ne zauzimamo stajalište o prihvatljivosti pojedinog scenarija s obzirom na ekonomski teret koje socijalno distanciranje donosi", zaključili su naučnici. "Ali naglašavamo potencijalno katastrofalan teret na zdravstveni sistem ako mjere distanciranja budu neefikasn ili ako ne budu na snazi dovoljno dugo".