"Turizam nije kriv za zločin koji je napravljen sa prostorom. Ovo turizam nije uradio. Prostor i njegov kvalitet, kao i ukupni prirodni ambijent, sastavni su dio ukupnog turističkog proizvoda. Zločin je urađen u ime turizma i pod firmom turističkog razvoja, a za interes pojedinih grupa, koje nijesu iz turizma i ne žive od turizma", ocijenio je Armenko u razgovoru za Pobjedu.

Nažalost, naveo je, prekomjernom gradnjom i trošenjem prostora turizam je mnogo izgubio. To najbolje pokazuje iskazani interes investitora za izgradnju hotela u posljednjih nekoliko godina.

"Može biti da je u prostornom planu za obalno područje naglašeno učešće mješovite izgradnje najbolji pokazatelj da će sve manje biti mogućnosti za razvoj Crne Gore kao elitne turističke destinacije", smatra Armenko.

Upitan kako doživljava prostorni plan posebne namjene za obalno područje, koji projektuje razvoj do 2030. i sa kojim bi trebalo da se usklade svi planovi u primorskim opštinama, Armenko je kazao da ima problem da razumije za koga se on pravi.

"Imam osjećaj da planer analizira neku virtuelnu stvarnost, koju je uzeo za osnovu, s namjerom da planira razvoj za narednih 15 godina. S obzirom da poznajem renome i kredibilitet institucije koja je obrađivala plan (radi se o kući „Horvath and Horvath“, referentnoj za oblast turizma i turističkog razvoja) odgovor nalazim u činjenici da je autor raspolagao sa pogrešnim i nepotpunim podacima, koji ukazuju na postojeće stanje u oblasti turizma u Crnoj Gori i u oblasti iskorišćenosti prostora. Ovo je bio osnovni nedostatak planeru da realno projektuje razvoj turizma do 2030. godine", ističe on.

Na pitanje kako se to moglo dogoditi s obzirom da je u izradu plana uloženo 1,4 miliona eura, da se radio pet godina i da je jedan od najvažnijih dokumenata za sljedećih deceniju i po, Armenko je odgovorio da je bez ozbiljne i detaljne analize postojećeg stanja turizma u Crnoj Gori nemoguće napraviti dobar i realan plan razvoja turizma.

"Kad o ovome govorim mislim na sljedeće: planer je za osnov uzeo 2011. godinu, a u februaru 2016. razgovaramo o nacrtu plana, koji će se najvjerovatnije usvojiti 2017. godine. Autor planira da 2020. raspolažemo sa 208.622 kreveta, a 2030. sa 230.766. Prema podacima opština, Monstata i na osnovu sopstvenih istraživanja na današnji dan ovi kapaciteti se procjenjuju na 500.000 kreveta. Kada je u pitanju struktura kapaciteta, onda je problem još veći, jer se danas, 2016. godine, na hotele odnosi samo 40 hiljada kreveta, a sve ostalo je komplementarni smještaj", napominje on.