Ilustracija (Foto:Pixabay)

Bol u donjem dijelu leđa je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu, sa preko 600 miliona ljudi koji žive sa ovim stanjem. Ovo je jedan od ključnih zaključaka studije iz juna 2023. objavljene u časopisu The Lancet Rheumatology koju su vodile dr Džejmi Štajnmec, istraživač javnog zdravlja sa Univerziteta u Vašingtonu i dr Manuela Fereira, reumatolog, profesorka na Univerzitetu u Sidneju.

Sprovedena je sistematska analiza i obuhvaćeni su podaci iz približno 500 studija objavljenih širom svijeta tokom 30 godina, kako bi se procijenio globalni teret bola u donjem dijelu leđa, raščlanjen po zemljama, godinama starosti, polu i ozbiljnosti. „Teret“ se odnosi na kombinaciju dva činioca – kolika je učestalost bola u donjem dijelu leđa i do kakvih zdravstvenih problema dovodi.

Bol u donjem dijelu leđa je na prvom mjestu među uzrocima invaliditeta u posljednje tri decenije. Bol u leđima, međutim, ma koliko se to ponekad činilo, nije nešto što nužno mora da zadesi svakog od nas.

Rezultati ove studije su dio većeg projekta nazvanog Globalna studija o teretu bolesti, koji ima za cilj da kvantifikuje sve zdravstvene probleme na globalnom nivou.

Ukoliko bi se više pozabavili sa tri glavna faktora rizika – gojaznost, pušenje i ergonomski prilagođena pozicija na radnom mjestu – teret bola u donjem dijelu leđa mogao bi da se smanji za 39 odsto, navode autori studije.

Pušenje je ranije bilo povezano sa oštećenjem mikrocirkulacije kičmenih struktura, na primjer, diskova i zglobova, kao i sa slabljenjem kostiju. Ali istraživači takođe znaju da je pušenje često povezano sa drugim faktorima životnog stila, uključujući fizičku neaktivnost, gojaznost i loš san, što je sve povezano sa povećanim rizikom od bolova u donjem dijelu leđa.

Slično tome, gojaznost je povezana sa drugim faktorima nezdravog načina života, a svi oni mogu povećati rizik od bolova u donjem dijelu leđa. Gojaznost je takođe povezana sa povećanim opterećenjem kičmenih struktura, što ih predisponira na povrede i sistemski inflamatorni odgovor.

Zašto je ovaj problem važan

Na bol u donjem dijelu leđa utiču mnogi faktori, uključujući biološke, socijalne i psihološke. Anatomska složenost ljudske kičme znači da se u većini slučajeva ne može identifikovati jednostavan strukturni uzrok, kao što je jedan zglob ili mišić, čak ni uz sofisticirano dijagnostičko snimanje.

To znači da se dijagnoze postavljaju uglavnom na osnovu prijavljenih simptoma. I dok je većina slučajeva bolova u donjem dijelu leđa kratkotrajna, sa oporavkom u prvih šest nedjelja od početka bola, jedna trećina slučajeva će postati uporna i može trajati godinama. Ova upornost doprinosi značajnom opterećenju ovog stanja.

Kao dio pomenutog rada, izvršena je i procjena koliko će ljudi u narednih 30 godna iskusiti bol u donjem dijelu leđa ukoliko se situacija ne promijeni. Predviđa se da će skoro 843 miliona ljudi širom svijeta živjeti sa ovim stanjem. Problem bolova u donjem dijelu leđa neće nestati osim ako kreatori politike ne intervenišu.

Iako pol osobe ne određuje direktno rizik od bolova u donjem dijelu leđa, ovo stanje je mnogo češće kod žena. Studija je otkrila da je ukupno 395 miliona žena prijavilo bol u leđima, u poređenju sa 225 miliona muškaraca.

Ova neslaganja bi se mogla objasniti razlikama u navikama da se obrati za ljekarsku pomoć, kao i dostupnosti zdravstvene zaštite muškarcima i ženama.

Stope pojave bolova u donjem dijelu leđa takođe se razlikuju u zavisnosti od toga koliko imate godina. Uobičajeni je mit da je bol u donjem dijelu leđa najčešći kod odraslih radno sposobnih, ali u stvari stope su najveće kod ljudi u osamdesetim godinama. Starije odrasle osobe se često zanemaruju kada je u pitanju zdravstvena njega.

Starije osobe sa bolom u donjem dijelu leđa imaju ograničen pristup tretmanima koji podstiču oporavak. Takođe je manja vjerovatnoća da će se oporaviti od jakog bola i invaliditeta nego mlađi ljudi sa istim problemom i skloniji su razvoju dugotrajnih, upornih simptoma i imaju povećan rizik od padova.

Šta još nije poznato

Za one sa bolom u donjem dijelu leđa, potrebni su bolji i efikasniji načini za saniranje ovog stanja. Studije pokazuju da mnogi trenutni tretmani ili uopšte ne djeluju ili djeluju vrlo malo. Tretmani uglavnom uključuju ljekove protiv bolova i neke hirurške procedure.

S obzirom na to da stotine miliona ljudi živi sa bolom u donjem dijelu leđa, jasno je da je potrebno više istraživanja da bi se identifikovale efikasne preventivne strategije, zaključuju autori studije.




(RTS/RTCG)