Foto: nezavisne.com

Uticaje hipi pokreta, koje je logično tokom šezdesetih prošao u svom muzičkoj razvoju, Štulić je uspio suptilno udenuti u senzibilitet novog talasa.

"Da nema tog novog vala ne bih ni zapjevao", znao je da kaže Džoni.

"Azru" je formirao 1977. godine i u prvim godinama te grupe sarađivao je sa Jurom Stublićem, da bi kasnije prešao u "Parni Valjak". Kako angažman sa Akijem, Husom i ekipom nije dugo potrajao, ponovo je oživio "Azru", a očigledno zbog toga nije zažalio.

U društvu sa velikanima

Štulić je bio vodeći čovjek "Azre" i ključni autor tog benda. U periodu od 1980. do 1988. objavili su 11 albuma, dok je Džoni do 1995. snimio pet samostalnih ploča.

Opus sa pjesmama "Balkan", "A šta da radim", "Užas je moja furka", "Voljela me nije nijedna", "Marina" i drugim nezaboravnim numerama svrstava ih u društvo velikana jugoslovenskog rokenrola. "Azra" je grupa u rangu "Bijelog dugmeta", "Ekatarine Velike", "Riblje Čorbe", "Prljavog Kazališta" i drugih.

Devedesete i kasnije

"Azra" je prestala da postoji ljeta 1990. Štulić se potom otisnuo u Holandiju i nastavio je sa samostalnim radom, da bi se kasnije distancirao od muzike i posvetio prevodu drevnih grčkih antičkih djela, mada se o tome malo zna i malo toga je izdato. O njegovom životu u današnjoj Nizozemskoj takođe se nedovoljno zna, što i doprinosi legendi koja o njemu opravdano postoji.

Uticaj

Zagrebački novinar Hrvoje Horvat napisao je Štulićevu biografiju koja je izašla pod nazivom "Fantom slobode". Iste 2005. Ines Pletikos uradio je dokumentarni TV film "Kad Miki kaže da se boji- Tko su junaci Johnnyjevih pjesama". Džoni važi za jednog od najboljih pjesnika rokenrola na ovim prostorima.

M.S.