Foto: Banka hrane

Kako je navedeno, Evropski parlament je donio niz rezolucija o smanjenju siromaštva. I siromaštvo zaposlenih je predmet njihove pažnje i aktivnosti. Inflacija je posebno pogubna za porodice i pojedince sa niskim prihodima i sve češće pogadja i tzv srednu klasu, potvđuju dokumenta EU parlamenta. 2023. 94,6 miliona ljudi u EU (21% stanovništva) bilo je u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Dok se bogati izoluju od posljedica i bivaju sve bogatiji, siromašni snose teret oružanih sukoba, ekonomskih kriza, klimatskih katastrofa i pandemije virusa.

U Crnoj Gori u riziku od siromaštva živi 20,3 odsto stanovnika. U riziku od siromaštva nalazi se 28,4 odsto dece, navedeno je u istraživanju o dohotku i uslovima života koji je objavila Uprava za statistiku Monstat.

Smanjenje broja korisnika socijalne pomoći namijenjene siromašnima MOP (materijalno obrzbjeđenje porodice) koje je jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima, nije posljedica proaktivnih mjera i aktivnosti Vlade i resornog Ministarstva, već zahtjevnih kriterijuma za ostvarivanje ovog prava i eminimišućih mehanizama za gubljenje istog, koja ne korespondiraju sa životnim problemima građana.

Na zahtjevne kriterijume upozoravale su i međunarodne organizacije UNDP, Komitet za ekonomska i socijalna pitanja, UNICEF, kao i na potrebu da one budu fleksibilnije kako bi MOP dobilo što više socijalno ugroženih.

"Govoriti o brizi za standard građana a zaboraviti na najugroženije je licemjerno. Socijalno ugroženi u našoj državi nisu zaštićeni kako je primjereno državi koja se nalazi na Evropskom kontinentu u 21 vijeku i koja teži članstvu u EU", navodi se u saopštenju.

Od oko 130 000 ljudi, koji po zvaničnoj statistici spadaju u kategoriju ugroženih , svega 18 000 prima MOP u iznosu od 84 ( za pojedinca) do maksimalnih 165 eura( za višečlane porodice). Socijalna davanja su za deset godina povećana u iznosu od 20 do 40 eura.

Medojević dodaje da je problem i to što nisu svi siromašni ljudi u sistemu socijalne zaštite, što nisu ni evidentirani kao ugroženi, niti im država pruža pomoć i što su ta davanja neprimjereno niska, daleko od realnih životnih potreba i ne prate troškove života niti porast plata.

"Socijalna pomoć mora biti, barem u visini službene linije siromaštva. Linija siromastva samo za jednu osobu prema Monstatu iznosi 214 eura. Onoliko koliko dobiju socijalno ugroženi u vidu MOP-a , i mnogo više od toga, funkcioneri dobiju za učešće u nekoj komisiji, odboru i sl, preko plate. Za funkcionere se ne štedi, ima novca u budžetu za službena putovanja, troškove goriva, dnevnice,ručkove, smještaj, obezbjeđenje...a za siromašnima se steže kaiš", ističe se u saopštenju.

Pored toga, navodi se da je penzija finansijski iskaz uloženog novca koji se godinama izdvaja od ličnog dohotka zaposlenih, a ne politička odluka, te da naša država mora imati socijalnu penziju kao mjeru zaštite ljudi koji nemaju dovoljno sredstava za dostojanstven život.

"Posvećeno moramo raditi da svaki građanin ima redovan i bezbjedan pristup hrani i higijenskim proizvodima. Problem prehrane i higijene novorođenčadi i djece, koja dolaze iz socijalno ugroženih porodica moraju biti briga resora za socijalna, porodična i demografska prava. Kupovna moć građana slabi, što pokazuje procenat izdvajanja novca za hranu u budžetu porodice ili pojedinca. Naš država nema odgovoran odnos prema problemu visokih cijena hrane kao ni prema problemima visokih kirija.

Siromaštvo istovremeno i uzrok i posljedica cijelog niza povreda ljudskih prava, stoga su sve države obavezne raditi na iskorjenjivanju siromaštva. Crnu Goru na evropskom putu na to obvezuje cijeli niz međunarodnih dokumenata, onih donesenih pri UN-u (kao što je Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima), Vijeću Europe (Europska socijalna povelja) pa i onih na EU (Europski stub socijalnih prava, ali svakako Povelja EU-a o temeljnim pravima).

Vrijeme je da se okrenemo rješavanju uzroka siromaštva, a ne pokušajima prikrivanja posljedica. Prvi korak u rješavanju problema je svakako politička volja koja napredak standarda života u Crnoj Gori treba da vidi u izgradnji solidarnog društva i jačanju socijalne države", zaključuje se u saopštenju.