9. avgust je svjetski dan siromašnih

Dodaju da predstavnici vlasti moraju imati drugačiji pristup siromaštvu, kako bi na siromaštvo prestali gledati kao na nešto apstraktno, svodeći siromahe na statistiku.

Siromaštvo siromašnih, može biti izliječeno bogatstvom bogatih

"Decenijsko bogaćenje pripadnika političkih elita i njihovih prijatelja na račun sve siromašnijih građana, je nemoralno. Vrijeme je da se takvima, naplati ekstraprofit i od toga pomogne ugroženima. Svim državnim funkcionerima koji su dobili stanove i kredite od države, po smijesnim cijenama i uslovima, treba naplatiti po tržišnim cijena, a od tih para izgraditi jeftine socijalne stanove, koji bi bili dati na korišćenje licima koja su u stanju socijalne potrebe i nemaju rijeseno stambeno pitanje", ističu oni.



Kljucni faktor za pad nezaposlenosti koji je jedan od velikih uzroka siromaštva je rast privrede, povećan broj radnih mjesta kako u domaćim preduzećima, tako i dolazak stranih investitora.

"Činjenica je da siromaštvo ne poznaje granice dob, pol, vjeru ili religije, treba da nas ujedini i da naš pritisak na Vladu i resorna ministarstva bude snažan i ostvari željene rezultate.

Podaci pokazuju kako se broj djece u Crnoj Gori, koja zavise od tuđe pomoći (države, NVO, vjerskih i drugih humanitarnih organizacija…) unazad nekoliko godina drastično povećao. Polovina penzionera prima penziju manju od prosječne, od koje korisnici ni lijekove ne mogu kuputi, a da ne pominjemo hranu i ostale račune", kazali su oni.

Nažalost u kategoriji siromašnih sve je više i radno aktivnog stanovništva koji ostaju bez posla ili rade, a ne primaju platu redovno, kao i mladi čija je stopa nezaposlenosti u samom evropskom vrhu.

"Zvaničnici se hvale rekordima postignutim u turizmu. Da li imaju u planu usmjeriti od pomenutog profita ozbiljna finansijska i druga sredstva ka onima koje čeka, možda nikad neizvjesnija, jesen i zima.

Odnos države prema ugroženima oslikava njenu snagu i odgovornost.

Pomoć koju pružamo kao država prema izbjeglim licima iznuđena je sa strane, jer da nije tako, istu bi imali i svi ugroženi stanovnici Crne Gore. Besplatan vrtić, knjige nakon osnovne škole, školski pribor, odjeća-obuća, hrana, smještaj, grijanje, liječenje, su mislene imenice za mnoge socijalno ugroženih stanovnika naše države", istakli su oni.

Ako nemamo novca u bidžetu za sve pomenuto, a pitanje je jer za sve vidove luksuza funkcionera ne fali, moramo obezbijediti ljudima subvencije za hranu, lijekova, higijenska sredstava, struju-ogrijev, gorivo, stanarinu.

"Država mora da izdvaja za socijalnu politiku i socijalnu zaštitu onoliko koliko je prosjek u Evropskoj uniji jer mi imamo i najmanji procenat novca za socijalna davanja za siromašne, u odnosu na ukupni budžet.

Kako će Vlada i resorna ministarstva (socijalna zaštita, poljoprivreda, rad i zaposljavanje, penziono osiguranje..) zaštiti građane koji nemaju prihode i imovinu od koje mogu da žive, da imaju krov nad glavom, plaćene račune uključujući ogrijev, hranu, obuću-odjeću, knjige (za srednju školu-fakultet) i školski pribor.

U ovu veliku grupu ljudi koji nemaju ništa spadaju nezaposleni, naslednici porodičnih imanja koje se teško dijeli među rođacima ili je neprofitalbilno za život i rad.

Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva. U nju ne spadaju već nekoliko godina, troškovi kirije, objašnjeno je u Monstatu da je zbog različitih iznosa kirija, što nije opravdanje.

Imaju li plan nosioci izvršne vlasti kako pomoći porodicama koje žive sa primanjima ispod minimalne potrošačke korpe jer znamo, da je to minimum koji moraju imati da zadovolje biološke potreba za opstanak, a uz to je iz nje isključena renta tj. kirija. U ovu kategoriju ulazi veliki broj penzinera, korisnika staračke nadoknade, korisnici socijalne pomoći ali na žalost, i određeni broj zaposlenih.

Da bi država bila socijalno pravedna moraju se što hitnije uraditi socijalni kartoni svih građana Crne Gore kako bi se imao uvid u imovinu i prihod građana i njihovih firmi, te oporezivali one koji imaju više, da bi se pomoglo da oni koji nemaju ništa ili imaju malo, žive dostojanstveno.

Moramo uvezati sve organizacije i institucije koje pomažu ugroženima u jedinstven sistem na nivou države kako bi se pomoć dijelila ravnopravnije", zaključuje se u saopštenju.