Foto: Pixabay

Iako je lokalna samouprava prva adresa kojoj bi trebalo da se obrate, situacija je još složenija zbog činjenice da u Budvi već pet godina ne postoji Lokalni plan za unapređenje socijalne i dječje zaštite, posljednji koji je usvojen obuhvatao je period od 2014. do 2018. godine.

Zašto je važan Lokalni plan za unapređenje socijalne i dječje zaštite?

Strategije na nacionalnom nivou mogu biti efikasne jedino ako se adekvatno primjenjuju na lokalnom planu. Lokalni plan za unapređenje socijalne i dječije zaštite neophodan je kako bi se definisali ciljevi i mjere koje će unaprijediti položaj osoba s invaliditetom, a zatim i konkretno sproveli. U Budvi je, na primjer, hitno potrebno osigurati servise podrške djeci sa smetnjama u razvoju i mladima s invaliditetom, jer je jedini postojeći servis Dnevni centar, namijenjen osobama do 27 godina. Istraživanje Udruženja roditelja „Puževa kućica“ ukazalo je na niz potreba koje su roditeljima i njihovoj djeci hitno potrebne: od predaha roditeljstvu, ličnih asistenata, preko integrisanih usluga do prilagođenih sadržaja za osobe starije od 27 godina.

„Da bismo mogli da radimo na obezbjeđivanju svih ovih servisa podrške, moramo ih prvo uvrstiti u neki zvanični dokument. Zato je Lokalni akcioni plan ključan za nas – kako bismo konačno pokrenuli inicijative i počeli sa osnivanjem servisa podrške. Obaveza lokalne samouprave je da planiraju, donose strateška dokumenta i da ih realizuju“, ističe Nataša Anastasov, izvršna direktorica Udruženja roditelja Puževa kućica iz Budve.

U poređenju sa drugim primorskim opštinama, Budva ozbiljno kaska u zaštiti i unapređenju položaja osoba s invaliditetom. Projekat „Saradnjom do kreiranja socijalne politike u Budvi“, koji Udruženje roditelja „Puževa kućica“ sprovodi u okviru programa „Podržani = Osnaženi“, a koji sprovodi Fond za aktivno gradjanstvo u partnerstvu sa organizacijom Zaklada Slagalica iz Hrvatske, a koji finansira Evropska unija u Crnoj Gori, ima za cilj pokretanje izrade Lokalnog plana socijalne i dječije zaštite. Tim dokumentom definisali bi se pravci razvoja, potrebni servisi i konkretne mjere koje bi uticale na poboljšanje kvaliteta života ciljne grupe.

„Nizak nivo socijalne inkluzije djece i mladih sa smetnjama u razvoju prepoznali smo kao ključni problem u našoj lokalnoj zajednici. Osim nedostatka servisa podrške, prisutna je i nedovoljna saradnja između aktera na lokalnom nivou, kao i nepristupačnost sadržaja za djecu i mlade s invaliditetom“, dodaje Anastasov.

Broj djece, mladih i osoba sa invaliditetom je sve veći, i potreba je sve više, a rješenja i pomoći sve manje. Nema dovoljno individualnih tretmana, defektologa, logopeda, psiholoških i fizioterapeutskih tretmana.

„Posljedica nerješavanja ovog ključnog problema je otežana integracija djece i mladih sa smetnjama u razvoju u lokalnu zajednicu – izolacija. Ako se ovaj problem ne rješava jedan dio dječje populacije ostaje marginalizovan u lokalnoj zajednici. Potencijali ove djece se neće razvijati, djeca se neće uključivati u obrazovne ustanove, a mladi se neće zapošljavati. Njihove porodice ostaju marginalizovane, pogoršava se njihov socijalni i ekonomski položaj i tonu u siromaštvo, “ naglašava Anastasov.

Kakvo je stanje govori činjenica da u Budvi, metropoli turizma, nijedna plaža nije pristupačna za osobe sa invaliditetom. Postoji rampa na Slovenskoj plaži koja nije funkcionalna, i koju niko ne koristi.

„Pristupačnost plaža može da se riješi u veoma kratkom roku, jer za to nisu potrebna velika finansijska sredstva, da se makar jedna plaža prilagodi da bude u potpunosti pristupačna. O tome pričamo godinama“, kaže Anastasov.

Uključivanje djece i mladih s invaliditetom u zajednicu i omogućavanje novih servisa podrške pozitivno će uticati na njihov svakodnevni život. Uz kvalitetne i pristupačne usluge, oni će moći da razvijaju svoje potencijale, integrišu se u društvo, i time doprinesu zajednici kao njeni aktivni članovi.



Izvor: Antena M