Foto: Portal RTV Budva/R.D.

U intervjuu koji je vodila novinarka Radio Budve Jasna Bezarević u 105. izdanju emisije "Sve boje kulture", Božena Jelušić, kulturna radnica i supruga pokojnog sociologa i filmskog stvaraoca Mata Jelušića, govorila je o njegovom značajnom doprinosu kulturi i društvenom životu Budve. Razgovor je fokusiran na očuvanje "kulture sjećanja", ističući važnost pamćenja onih koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju grada.


Danas pričamo o Matu Jelušiću, vašem suprugu. Mnogima možda poznat, mnogima i ne, ali svakako zaslužuje da bude dio ovog serijala. Koji su to razlozi zbog kojih se Mato kvalifikuje za ovu vrstu priznanja?

Mato je bio svestran čovjek. Prvo, njegov rad je prepoznat u oblasti filma, a kao koautor tri knjige – dvije o Budvi i jedna o filmu – značajno je obogatio kulturnu scenu ovog grada. Posebno bih istakla knjige „Kako je Budva sanjala Mediteran“, koja proučava Budvu kao grad dugog trajanja, i „Ko odlučuje u Budvi“, u koautorstvu s dr. Sretenom Vujovićem, renomiranim profesorom urbane sociologije. Mato je bio scenarista za nekoliko dokumentarnih filmova, a među njima su najpoznatiji "Strasti" i "Ograđeno more". Takođe, Zeta film, u kojem je radio, bio je centar filmske produkcije u Crnoj Gori u 80-im godinama.

Budva se, kao što svi znamo, brzo mijenja. Mnogi su možda zaboravili Zeta film, a mlađe generacije čak i ne znaju da je Budva nekad imala značajnu ulogu u filmskoj industriji. Kako se Mato prilagodio tim promjenama?

Budva je doživjela brze promjene, i nažalost, mnoge važne institucije su nestale u tom procesu tranzicije. Ipak, Mato je bio dio one generacije koja je uložila napore da se grad i njegova kultura očuvaju. On je bio aktivan član društva „Za bolji grad“, jedne od prvih nevladinih organizacija u Crnoj Gori. To društvo je objavljivalo memorandume o problemima urbanog razvoja i borilo se protiv devastacije Budve. Njegova ljubav prema Budvi bila je neporeciva.

Kako je Mato, kao pojedinac, uticao na kulturu Budve, posebno kroz rad u Zeta filmu?

Mato je bio ključna ličnost u Zeta filmu. Zeta film nije bio samo produkcijska kuća, već i kulturni centar Budve. U njegovim prostorijama su se održavale predstave, koncerti, debate, i mnogi su kroz Zeta film sazrijevali u svojoj kreativnosti. Bio je to epicentar kulturnih aktivnosti, mjesto okupljanja intelektualaca i umjetnika. Mato je svojim radom i kontaktima sa najpoznatijim režiserima tog vremena učinio Zeta film prepoznatljivim širom bivše Jugoslavije.

Kako su se tadašnji Budvani odnosili prema Matovom stvaralaštvu?

Budvani su bili ponosni na Matove uspjehe, posebno kada bi na velikom platnu ugledali slike svog grada. Zeta film je bio simbol kulture u Budvi, a ljudi su ga smatrali dijelom svog identiteta. Naravno, vremena su se promijenila, ali se još uvijek osjeća nostalgična povezanost sa onim što je Zeta film predstavljao.

Spomenuli ste Matovu knjigu „Kako je Budva sanjala Mediteran“. Kako je nastala ta knjiga i šta ona predstavlja za Budvu?

„Kako je Budva sanjala Mediteran“ je knjiga koja istražuje Budvu kao pogranični grad Venecije, grad koji nikada nije došao do bogatstva koje su imali Kotor ili Perast. Kroz tu knjigu smo željeli zabilježiti Budvu kao grad sa bogatom istorijom, ali i grad koji se uvijek nalazio na rubu Mediterana. Mato je u toj knjizi uspio da prikaže duboku povezanost Budve sa Mediteranom, i mislim da ta knjiga nosi posebno mjesto u očuvanju identiteta grada.

Koliko je Mato volio Budvu i kako je doživljavao njene promjene?

Mato je neizmjerno volio Budvu, ali ga je istovremeno boljelo što su se mnogi orijentiri grada gubili. Bio je svjestan tranzicijskih promjena i borio se protiv njih na svoj način. Nije bilo lako gledati kako se grad mijenja na način koji nije uvijek bio u skladu s njegovom istorijom i kulturom. Mato je uvijek težio da se Budva razvija, ali uz očuvanje onoga što ju je činilo posebnom. Taj balans, nažalost, nije uvijek bio lako postići.

Kakvo je stanje među mladima kada je u pitanju njihova povezanost s vlastitom kulturom i nasljeđem?

Nažalost, primjećujem da su mladi često udaljeni od vlastite prošlosti i kulturnog nasljeđa. U modernom svijetu, gdje dominiraju globalizacija i brza tehnologija, mnogi mladi gube interes za tradiciju i istoriju svog kraja. Mato je uvijek naglašavao važnost te povezanosti, vjerujući da je ona temelj za izgradnju stabilne i svjesne zajednice. Naše kulture i tradicije su ono što nas čini jedinstvenima, i važno je da mladi prepoznaju tu vrijednost. Učimo ih da istraže svoje korijene, da cijene naslijeđe koje im je ostavljeno i da ga prenesu dalje, čime bi očuvali svoj identitet i kulturu.

Šta mislite, kako možemo kolektivno raditi na očuvanju kulture i sjećanja u Budvi?

Ključno je da se zajednica, uz podršku umjetnika, aktivno angažuje u organizaciji kulturnih događanja i edukativnih programa. Mislila bih da je važno podsticati mlade da se uključe i preuzmu inicijativu, kako bismo stvorili generaciju koja cijeni svoju kulturu. Kroz razne manifestacije, kao što su izložbe, radionice i festivali, možemo stvoriti prostor za dijalog i razmjenu ideja. Takođe, mislim da bi uvođenje edukativnih programa u školama, koji se fokusiraju na lokalnu istoriju i tradiciju, moglo značajno doprinijeti podizanju svijesti među mladima. Mato bi bio izuzetno ponosan kada bismo učinili te korake ka očuvanju i jačanju naše kulturne baštine.

Na kraju, koju poruku biste željeli da ostavite mladima u Budvi?

Poručila bih mladima da se ponose svojom kulturom i da je njeguju. Naša tradicija i nasljeđe su bogatstvo koje trebamo čuvati. Pozivam ih da istraže svoje korijene, da se aktivno uključe u kulturne aktivnosti i da budu svjesni važnosti svog identiteta. Kada znamo ko smo i odakle dolazimo, možemo se hrabro suočiti s budućnošću. Uvjerena sam da, uz zajedničke napore, možemo stvoriti kulturu koja će obogatiti ne samo naš grad, već i cijelu zajednicu.

Svaki dio priče o Matu Jelušiću doprinosi našem boljem razumijevanju ne samo njega, već i Budve kakva je nekad bila. Hvala vama na prilici da se prisjetimo Mata i da evociramo sjećanja na vrijeme koje je bilo drugačije, ali za mnoge nezaboravno.