Ilustracija, Foto: Pixabay

Istraživanje je realizovano na uzorku od 178 mladih, od kojih su 136 bili dječaci, a 42 djevojčice, u dobi od 14 do 18 godina.

Podaci su prikupljeni iz Centra za socijalni rad i Centra za djecu i mlade „Ljubović“ u Podgorici. Koristile su se samoprocjenske skale kako bi se procijenilo delinkventno ponašanje, nedostatak roditeljskog nadzora (LPM), roditeljski stilovi (toplina, odbacivanje, prezaštićivanje) i zloupotreba supstanci od strane roditelja.

"Jedan od ključnih instrumenata bila je skala delinkventnog ponašanja, od blažih prekršaja, poput bježanja od kuće i izostajanja iz škole, do ozbiljnijih krivičnih djela, kao što su prodaja narkotika ili pokušaji seksualnog nasilja. Ispitanici su odgovarali na pitanja o učestalosti ovih ponašanja u prethodnih godinu dana. Takođe su ispitivani faktori poput nivoa obrazovanja roditelja i porodičnih prihoda, a svi rezultati su analizirani uz pomoć statističkih metoda", navodi se u saopštenju.

Odsustvo nadzora, prezaštićenost djece, bolesti zavisnosti

Rezultati istraživanja pokazali su da je nedostatak roditeljskog nadzora bio značajan prediktor delinkventnog ponašanja kod dječaka, dok kod djevojčica nije imao isti uticaj.

"Dječaci su prijavljivali veći stepen nedovoljnog nadzora, što ukazuje na značaj roditeljske uključenosti u život djece. Osim toga, roditelji dječaka su češće pokazivali obrasce odbacivanja, ali i prezaštićivanja, što stvara složen odnos između zaštite i kontrole. Zloupotreba alkohola i droga kod roditelja pokazala se kao snažan faktor rizika za delinkventno ponašanje, posebno kod dječaka. Alkoholizam kod očeva i majki, kao i zloupotreba droga, direktno su povezani s povećanom učestalošću delinkventnog ponašanja. Nasuprot tome, kod djevojčica ovi faktori nisu imali značajan uticaj, što ukazuje na potencijalne rodne razlike u načinu na koji porodica oblikuje ponašanje mladih", piše u saopštenju.

Istraživanje je takođe ukazalo da nivo obrazovanja roditelja i porodični prihodi nisu imali značajan uticaj na delinkvenciju, što je u suprotnosti s nekim ranijim istraživanjima.

"Toplina roditelja, iako važna za emocionalni razvoj, nije se pokazala kao ključni faktor u sprječavanju delinkventnog ponašanja, dok su odbacivanje i prezaštićivanje imali umjeren efekat", navodi se u istraživanju.

Rodne razlike

Rodne razlike u nalazima istraživanja dodatno naglašavaju kompleksnost roditeljskog uticaja.

"Dječaci su češće doživljavali roditeljsko odbacivanje, koje se manifestovalo kroz kritiku, emocionalno distanciranje ili nedostatak podrške. Ovo odbacivanje može povećati osjećaj nesigurnosti i frustracije, što vodi ka delinkventnim ponašanjima. Roditelji su, paradoksalno, istovremeno pokazivali viši nivo prezaštićivanja prema dječacima. Ovo uključuje pretjeranu brigu i kontrolu, što može smanjiti osjećaj autonomije kod djece i podstaći buntovna ponašanja kao vid reakcije na takvu kontrolu. Dječaci su češće prijavljivali odsustvo jasnog nadzora roditelja, poput nepoznavanja njihovih aktivnosti, prijatelja ili školskih obaveza", piše u istraživanju.

Kod djevojčica, roditeljsko odbacivanje, prezaštićivanje i nedostatak nadzora nisu imali isti značajan efekat.

"Ovo može ukazivati na to da su njihovi obrasci delinkventnog ponašanja više pod uticajem šireg društvenog i emocionalnog konteksta, nego direktnog roditeljskog ponašanja. Ove razlike ukazuju na potrebu za rodno specifičnim intervencijama koje će uzeti u obzir kako različiti obrasci roditeljskog ponašanja utiču na dječake i djevojčice", navodi se u saopštenju.

Praktične preporuke

Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu za ciljanim programima podrške porodicama, posebno onima koje se suočavaju sa problemima zloupotrebe supstanci. Intervencije bi trebalo da se fokusiraju na jačanje roditeljskih kompetencija kroz edukaciju o važnosti nadzora i emocionalne podrške, prevenciju delinkventnog ponašanja kod mladih kroz programe koji promovišu zdrav porodični kontekst i ranu identifikaciju porodica u riziku, s posebnim naglaskom na zloupotrebu alkohola i droga kod roditelja.

Ovo istraživanje, objavljeno u prestižnom časopisu Family in Society, u izdanju izdavača Sage Journals (SSCI), bavilo se analizom uticaja nedostatka roditeljskog nadzora, roditeljskog ponašanja, zloupotrebe alkohola i droga kod roditelja, kao i socio-demografskog statusa porodice na maloljetničku delinkvenciju.

"Povod za ovu temu je zabrinjavajući recidivizam ili ponavljanje kriminalnog ponašanja među mladim delinkventima u Evropi i SAD-u, na šta ukazuju statistički podaci, gdje se posebno ističe uticaj ratova u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Crnu Goru, kao faktori koji doprinose delinkvenciji. Za Crnu Goru je naveden podatak da su u 2021. godini, od 265 prijavljenih maloljetnih počinilaca, 103 optužena, a 101 pravosnažno osuđen", navodi se u saopštenju UCG.

Uz ove šire društvene okolnosti, cilj istraživanja bio je razumjeti i specifične porodične faktore koji oblikuju ponašanje mladih u Crnoj Gori.

Izvor: Portal RTCG