Foto: JU Muzeji i galerije Budve

Kako ističu, tim povodom je bilo upriličeno književno veče pod nazivom „Svevremenost Njegoševe misli”. Moderatorka večeri je bila Vasilisa Gagović. U muzičkom dijelu programa je nastupila učenica VII razreda muzičke škole u Budvi, Jovana Despotović (klasa profesora Novaka Pavličića) sa kompozicijom Johana Sebastijana Baha: Dvoglasna invencija u F-duru. Odlomke iz Njegoševog djela je čitala Milica Radović.

Učesnici su bili prof. dr Sonja Tomović, akademik Siniša Jelušić, mr Lucija Đurašković.

IDENTITET I INTERKULTURALNOST: NJEGOŠEV PORTRET NASLIKAN U KINI

Na litografiji iz 1882. predstavljen je lik crnogorskog vladike i vladara Petra II Petrovića Njegoša u autentičnoj svečanoj crnogorskoj nošnji, čiji je autor austrijski stvaralac Princhofer. Bokeški pomorac, kapetan Andrija Đurković iz Risna, za koga je, nesumnjivo, Njegošev portret imao vrijednost sakralne relikvije, prilikom jednog svog putovanja za Kinu, u Hong Kongu, daje da slikar portreta, imena Francisco (romanskog porijekla sudeći po imenu), napravi uljanu kopiju prema litografskom originalu. Dakle, portret se stvara u Kini, na prostorima Dalekog Istoka. Prema tome, portret vladike Rada je, između ostalog, u funkciji izuzetno zanimljivog kulturnog prožimanja čiji su neposredni akteri austrijski stvaralac, bokeški pomorac, italijanski ili španski slikar-portretista i prostori kontinentalne Crne Gore i Dalekog Istoka. A sve to prožimanje proishodi iz jednog zajedničkog središta, lika vladike Rada, predstavljenog u svečanoj crnogorskoj narodnoj nošnji. Bez sumnje, ovo je jedan od posebno egzotičnih primjera koji nam pokazuje kako se vladika i sa njim podneblje kojeg je reprezent njegova narodna nošnja, izdvaja iz svog osnovnog, primarnog prostora i postaje dijelom jedne interkulturalne komunikacije.