Lazarević, Printscreen: YouTube/RTV Budva

Projekat „Cities After Dark” sprovodi se u okviru URBACT programa, a primarno razmatra pitanje noćne ekonimije koje se, prirodno, naslanja i na druge povezane aspekte održivog razvoja.

Lazarević je istakla da rade na pisanju lokalnog akcionog plana za Budvu, a najveći izazovi su nedostatak podataka i velika turistifikacija u destinaciji.

"Kao grad suočavamo se sa velikom turistifikacijom. Neke zone su toliko turistifikovane da građani uopšte tu nemaju prostora. Centar tih dešavanja je naš Stari grad u kojem mi, osim Muzeja i galerija, nemamo ustanove gdje bi građanin otišao nešto da završi. Recimo, Kotor ima Opštinu i Fakultet u Starom gradu, ima znači neke institucije koje nisu za turiste nego za građanstvo. U Starom gradu u Budvi najviše je suvernirnica i butika koji su namijenjeni turistima. Ne znam koliko se turistifkacijom za sada bave nadležni, ali ja se ipak nadam da će se u narednom periodu baviti", kazala je Lazarević.

Ona se osvrnula i na to kako URBACT, kao program evropske saradnje, može da pomogne da se prevaziđu problemi.

"URBACT je međunarodna agencija koja umrežava gradove i opštinske uprave da zajedno rade na rješavanju izazova i kreiranju novih solucija. Ono što je dobro kod URBACT-a jeste što su uvijek otvoreni za nove saradnje, za nove predloge, metode. Do sada ima prakse koje su se pokazale kao dobre. I onda, recimo, kada je neki problem, onda se razmatra koji je grad u prošlosti imao sličan problem, jer ne možemo baš da iskopiramo rješenje zbog toga što je svaki grad specifičan. Određeno rješenje najprije se testira, a potom i implementira ako se pokaže kao adekvatno", objasnila je Lazarević.

Dobre prakse predočavaju se kroz koncept mreža gradova. Koordinatorka Lokalne akcione grupe u Budvi ističe da je vodeći partner onaj koji je pokazao da se u njegovom gradu određena praksa pokazala kao adekvatna.

"Vodeći partner pomaže drugim gradovima iz mreže kako da riješe izazove i kako da pristupe lokalnoj zajednici u cilju održivog razvoja", naglasila je Lazarević.

Budva će, kako je podsjetila, u mreži „Cities After Dark” biti do kraja 2025. godine, zajedno sa Bragom (vodeći partner), Đenovom, Malagom, Nikozijom, Parizom, Pirejem, Talinom, Varnom i Zadrom.

"Do tada ćemo završiti akcioni plan koji će nam biti vodič i instrument za upravljanje u narednom periodu. Sa Lokalnom akcionom grupom koja je sastavljena od članova lokalne uprave, privatnog i NVO sektora, mladih i umjetnika, mi smo radili na kreiranju vizije. I kada se završi projekat, mi ćemo da nastavimo dalje, sa jasnijim smjernicama i pravcem u kojem se krećemo. Jako je dobro što imamo Lokalnu akcionu grupu koja je aktivno uključena u to, a jedna od aktivnosti biće da je transformišemo u vijeće za upravljanje noćnom ekonomijom", kazala je Lazarević.

Vijeće noćnu ekonomiju u Budvi žele da osnuju po ugledu na organ koji postoji u Parizu.

"Oni imaju Vijeće koje upravlja noćnom ekonomijom, članovi su zaposleni u gradskoj upravi, a angažuju i eksterne eksperte. Naravno, sistem Pariza je mnogo kompleksniji od sistema Budve. Koliko god mi mislili da imamo probleme, nismo vidjeli šta su njihovi izazovi. Ali, ono što je dobro je da se radi na tome. Pariz je naš grad partner i zanimljivo je da ono, kada je Vijeće u pitanju, nisu rekli da imaju Vijeće i da treba tu da stanu, nego su i oni dio URBACT programa i traže način da još nešto unaprijede.", zaključila je Lazarević.