Foto: Mina

Ona je na konferenciji "Osnaživanje medijskih radnika kroz medijsku pismenost", koju je organizovao Sindikat medija (SMCG), istakla da je medijska pismenost osnovno oružje u borbi za zaštitu slobode govora i demokratije

Vujović je kazala da se danas više nego ikada svjedoči brzim i neprekidnim promjenama u tehnološkom svijetu, koje za sobom nose nevjerovatne mogućnosti, ali i velike izazove.

"U današnjem okruženju medijska pismenost je suštinski alat koji omogućava medijskim radnicima da odgovorno obavljaju posao, zaštite integritet informacija i, u krajnjoj liniji, očuvaju demokratski prostor u kojem živimo“, rekla je Vujović.

Ona je kazala da svi danas svjedoče ogromnim promjenama u medijskom pejzažu, ali da, ipak, jedna konstatnta ostaje nepromijenjena - uloga novinara kao čuvara istine i profesionalnih standarda.

„U Crnoj Gori imamo novinare koji su hrabri, etični i posvećeni potrazi za istinom, međutim, sa ubrzanjem digitalizacije, trkom sa vremenom da se prilog objavi, pred medijskim radnicima izazovi postaju sve složeniji“, navela je Vujović.

Kako je rekla, lažne vijesti, manipulacije i dezinformacije ne samo da ugrožavaju profesionalizam medijskih radnika, već predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskom poretku, ako se ne prepoznaju.

"Opasnosti koje dolaze sa neprovjerenim informacijama, propagandnim kampanjama, pokušajima destabilazacije, takođe stvaraju ogroman pritisak i izazov, zato je medijska pismenost osnovno oružje u borbi za zaštitu slobode govora i demokratije“, istakla je Vujović.

Ona je poručila da se mora ulagati u konstatntno unapređenje znanja i vještina.

Vujović je kazala da kroz Medijsku strategiju izrađuju sveobuhvatne analize medijske pismenosti, koja obuhvata sve ciljne grupe, a kako bi dobili detaljan uvid u nivoe medijske pismenosti kod građana i oblikovali odgovarajuće preporuke za dalje unapređenje.

Ona je podsjetila da je planirano formiranje nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, koji će, kako je navela, osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti.

Savjet će, kako je dodala, činiti ključni akteri, poput članova iz ministarstava prosvjete, nauke i inovacija, kulture i medija, Agencije za elektronske medije i organizacija civilnog društva.

Medijskom strategijom su, kako je navela Vujović, predviđene kontinuirane obuke za sve društvene grupe, a planirane su i godišnje analize o nivou medijske psmenosti, koje će pomoći da prate napredak i reaguju na nove izazove.

„Oprez i edukacija ne završavaju ovdje. Bez stalnog usavršavanja i prilagođavanja, čak i najpažljiviji i najupućeniji medijski profesionalac može postati žrtva manipulacije“, kazala je Vujović.

Ona je istakla da su zato projekti poput ovog koji sprovodi SMCG, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), od presudnog značaja.

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da je rad SMCG vrlo proaktivan, ne samo po pitanju unapređenja uslova za rad novinara, već i zato što ta organizacija vodi računa o očuvanju novinarskog integriteta.

Ona je poručila da je imperativ za medijske kuće da se odupru političkom uticaju, jer je to u interesu građana.

Medijske kuće, kako je istakla, treba da rade u interesu građana i da se bave stvarnim novinarstvo.

„Istinsko novinarstvo ne promoviše politčke agende, ne promoviše niti njeguje podjele, ono obezbjeđuje informacije zasnovane na činjenicama, tako da građani sami mogu da odluče o nekim stvarima“, poručila je Rajnke.

Ona je ukazala da su informacije koje se dobijaju od svih slobodnih medijskih kuća veoma značajne.

„U poređenju sa vašim komšijama i svijetom, zaista svijest o slobodnom novinarstvu jača iz godine u godinu, kao i o slobodi govora“, smatra Rajnke.

Crna Gora je, kako je navela, usvojila Medijsku strategiju i samim tim Vlada se obavezala na reformu u medijskom sektoru u narednih pet godina.

„To uključuje medijsku pismenost, unapređenje senzitivno rodnog pisanja u novinarstvu i, u skladu sa tom strategijom, imamo i obavezu poslodavaca da se uključe u dijalog sa medijskim radnicima i sindikatima i pregovaraju. To je dobar korak“, istakla je Vujović.

Veoma je važno, kako je poručila, obezbijediti nezavisnost medijskog izvještavanja od političkih struktura, nezavisnost medijskih kuća po pitanju finansija, zatim unapređenje u pogledu vlasništva u medijima.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da je osnaživanje kroz medijsku pismenost jedno od polja u kojima nastoje da pomognu novinarima.

"Tehnološke promjene u medijskom sektoru su veoma dinamične i brze i dolaze u trenutku kada se novinari i medijski radnici u svijetu, ali i Crnoj Gori suočavaju sa nepovoljnim radnim uslovima“, rekao je Kračković.

Kako je naveo, novinari i medijski radnici često nemaju priliku za obuke i usavršavanje, što sve otežava prilagođavanje novim tehnologijama.

„Sve te promjene ujedno donose i nove pritiske na medijsku zajednicu, pa su novinari i medijski radnici često mete napada na lični i profesionalni dignitet i izloženi uvredama, i to često preko digitalnih kanala“, kazao je Kračković.

Prema njegovim riječima, takvo okruženje ugrožava i mentalno zdravlje zaposlenih, ali i smanjuje njihovu produktivnost i profesionalni razvoj.

„Sve te okolnosti mogu da dovedu i do opadanja povjerenja u medije, a to ne smijemo da dozvolimo“, naglasio je Kračković.

Kako je kazao, kada novinari nemaju priliku da se kontinuirano razvijaju, pada i njihova sposobnost da pružaju tačne i kvalitetne informacije.

„Povjerenje u medije postaje ključni resurs za koji se moramo boriti, a toga, osim nas, moraju biti svjesni i donosioci odluka i pomoći nam u ovoj borbi, jer samo objektivni i kredibilni mediji mogu na pravi način braniti demokratiju u savremenom društvu“, istakao je Kračković.

On je poručio da treba osigurati kontinuiranu edukaciju i obuke, kako bi zaposleni bili spremni za sve izazove koje donose tehnološke promjene.

„Takođe je neophodno stvarati i boriti se za okruženje u kojem su novinari zaštićeni od svih napada i pritisaka, kako bi se mogli posvetiti svom osnovnom zadatku, da na objektivan i nepristrasan način obavještavaju javnost“, naglasio je Kračković.

Prema njegovim riječima, medijska pismenost je jedan od snažnih odgovora na dezinformacije.

„Lažne informacije, botovi, propagandi sadržaji danas brzo cirkulišu i zato novinari moraju razviti visok nivo medijske pismenost“, istakao je Kračković.

Ključni problem je, kako je dodao, brzina kojom se te dezinformacije šire.

„Rješenje leži u temeljnom provjeri izvora, korišćenju alata za verifikaciju sadržaja i stalnom učenju kako bi novinari zadržali povjerenje oublike“, rekao je Kračković.

Novinarka Nezavisnog dnevnika Vijesti Marija Pešić kazala je da joj „etiketa“ mlade novinarke na početku nije odgovarala, jer je bila praćena svime što su drugi govorili o mladim novinarima, i unaprijed stvarala sliku sa kojom se bilo teško izboriti.

„Vrlo brzo sam prihvatila taj izraz i sa ponosom ga nosila, ponekad se tako i predstavljala, jer sam shvatila da je realnost, kao što to često biva, drugačija od predsrasuda“, rekla je Pešić.

Mladi novinari, kako je istakla, donose novi pogled na novinarstvo i tradicionalnu profesionalnost spajaju sa modernim dobom.

„Oni su ti koji žele da uče. Oni su ti koji vjeruju. Vjeruju još da novinarstvo nije samo poziv, profesija, već stil života, a prije svega, misija za dobrobit društva, borba za javni interes i istinu“, naglasila je Pešić.

Ona je navela da je nekada mislila da je priča uspješna samo ako se nađe na naslovnoj strani, ukoliko je udarna vijest i doprinosi konkretnim promjenama.

„Sada mislim nešto drugačije. Ukoliko zbog mog, odnosno našeg rada samo jedna osoba bude danas bolje informisana i to istinitim informacijma, posao je odrađen dobro“, kazala je Pešić.

Ona je dodala da je posao odrađen dobro ukoliko samo jedna osoba dobije mjesto da u javnom prostoru govori o svakodnevnim problemima, koje nijesu u fokusu političkih elita, kao i ukoliko se osvijetli samo jedan problem, koliko god on mali bio.

Pešić je kazala da je upoznala puno urednika i kolega.

„Lagala bih kada bih rekla da nijesam imala negativnih iskustva, da nijesam imala muških urednika čiji je odnos prema mladim koleginicama u najmanju ruku diskriminatoran, a u najveću ruku nasilan“, rekla je Pešić.

Kako je navela, potcjenjivanje, nipodaštavanje, uvrede, sesksistički komentari iza zatvorenih vrata, na terenu, na sastancima, samo su jedan dio onoga sa čime se ne suočavaju samo iskusne novinarke, već i one koje tek počinju.

To je, kako je rekla, bio samo jedan od vidova zloupotrebe vjere i želje mladih novinara da budu dio novinarstva i da sebe daju borbi za bolje društvo.

„Tu ružnu sliku o starijim kolegama preslikali su oni koji moju ambiciju i želju nijesu prepoznali kao sredstvo za manipulaciju i zloupotrebu, već kao nešto što treba njegovati, graditi i unapređivati, jer to nije samo u interesu redakcije, već u interesu istine, javnosti i opšeg dobra“, istakla je Pešić.

Ona je ocijenila da u Crnoj Gori postoji narativ da ukoliko su novinari ili novinarke napadnuti, trpe neku vrstu maltretiranja ili nasilja, to znači da su dobri u svom poslu, da “kopaju“ na pravom mjestu i bave se pravim temama.

Pešić je rekla da kod generacije mladih novinara prepoznaje da na to ne pristaju, da ne žele da nasilje nose kao „token“ dobro odrađenog posla, već se prema njemu ophode baš onako kakvo nasilje i jeste – neprihatljivo.

„Kao token dobro određenog posla želimo da nosimo bolje uslove rada, očuvanje svog mentalnog zdravlja i bolju zaradu, jer takođe želimo da razbijemo dobro ustaljenu frazu da je „novinarstvo posao od kojeg se nećemo hleba najesti““, istakla je Pešić.

U skladu sa tim, kako je rekla, donose novi pogled na profesiju, na ulogu društvenih mreža u novinarstvu i šire dijapazon tema istaživačkog novinarstva.

„Možda zvuči kao da govorim da smo mi nešto najbolje što se desilo crnogorskom novinarstvu. Daleko od toga“, navela je Pešić.

Prema njenim riječima, odnos prema mladim novinarima na početku njihove karijere može rezultirati lančanom reakcijom, koja će se kasnije pokazati kao jedna od najboljih stvari za crnogorsku medijsku scenu.