Foto: ilustracija / pixabay

CDT je, u okviru aktivnosti na polju borbe protiv dezinformacija i negativnih stranih uticaja, pripremio analizu “Dezinformacije i obrazovanje”, autorke Svetlane Jovetić Koprivice.

U analizi se navodi da su mladi u Crnoj Gori izloženi medijskim sadržajima iz neposrednog okruženja, pored mnoštva sadržaja koje su im u globalizacijskim okolnostima potpuno dostupne na engleskom jeziku.

„Ipak, veoma je nizak procenat onih koji imaju vještinu samostalnog donošenja odluke što jeste, a što nije prihvatljivo mišljenje i ponašanje“, piše u analizi.

Ovakvo stanje, prema ocjeni autorke, korespondira sa neuspjesima koje crnogorski đaci pokazuju na međunarodnim takmičenjima, ali i sa činjenicom da je Crna Gora na 52. mjestu od 79 zemalja učesnica PISA testiranja.

„Takođe, svjedočimo klonuću obrazovnih potencijala, posustajanju poštovanja zakonskih regulativa koje se odnose na oblast obrazovanja, nezadovoljstvu učenika onim što škola pruža, roditelja time što djeca postižu, demotivaciji nastavnika kao i nedostacima vizija rukovodilačkih struktura“, navodi se u publikaciji.

Ocjenjuje se da ministri, kojima je povjereno više od 13 hiljada zaposlenih, 168 osnovnih škola, 70.157 učenika osnovnoškolskog uzrasta, 55 srednjih škola, 24.970 srednjoškolaca, pokazuju nedovoljnu svijest o odgovornosti koju te brojke sa sobom nose.

Nedovoljna svjesnost je, kako se navodi, očigledna kod onih koji se olako prihvataju te funkcije.

„Prvo za šta se opredjeljuju su brojna kadrovska razrješenja i postavljanja na rukovodeće funkcije, ili kako je to svima poznato prilikom čestih formiranja Vlada, političke partije ovo Ministarstvo smatraju nekom vrstom neadekvatne ponude“, konstatuje se u analizi.

U analizi se navodi da su donosioci obrazovnih politika u posljednjih 20 godina kontinuirano sprovode reforme obrazovanja.

„Mnoge su imale smisla i značaja, ali isto tako mnoštvo je onih koje su bile neuspješni pokušaji dokazivanja vrline“, ističe se publikaciji.

Podsjeća se da je Crna Gora 2008. godine uvela Medijsku pismenost kao izborni predmetni sadržaj u tadašnjih deset gimnazija.

Interesovanje za predmetne sadržaje, navodi se u analizi, uvijek je zavisilo od atmosfere koju kreira školska uprava, pa je tek u rijetkim prilikama broj đaka koji biraju ovaj predmet rastao.

„Budući da dvostruko više đaka upisuje srednje stručne škole, dalekosežne posljedice koje možemo naslutiti jeste da je to dvostruko više punoljetnih građana koji nijesu bili u prilici da razviju „zdravu skepsu““, ističe se u analizi.

U publikaciji se dodaje da je, nakon pritisaka izvršenog od civilnog sektora, uz podršku motivisanih pojedinaca zaposlenih u obrazovnom sistemu, uvedena Medijska pismenosti kao izborni predmet koji pripada završnom ciklusu osnovnoškolskog obrazovanja.

O brojkama i učincima će, kako se navodi, biti moguće govoriti po završetku 2023/24 godine.

Iz CDT-a su kazali da objavljivanjem publikacije žele da pokrenuti dijalog i razmjenu mišljenja koji bi doveli do definisanja modela razvoj medijske pismenosti koji bi bio najbolji za Crnu Goru.

Kako su naveli, jedno od mogućih rješenja koje se nudi u analizi je potpuni obuhvat đaka i nastavnika obukama o medijskoj pismenosti, što nije jednostavno, ali nije nemoguće.

„Medijska pismenost društva ne može biti odgovornost samo onih koji rade u obrazovanju, pa obuke iz ove oblasti treba organizovati u vojsci, policiji, zdravstvu, sudstvu, u svim lokalnim upravama, te u svim servisima javnih ustanova Crne Gore“, ocijenili su iz CDT-a.

To je, dodaju oni, oblast kojom jednako treba obuhvatiti osobe sa visokom i nižom školskom spremom, dok je na nivou lokalnih zajednica potrebno organizovati kratke obuke za oosbe treće dobi.

U CDT-u smatraju da posebnu pažnju treba posvetiti ulozi i odgovornosti medija.

Prema njihovim riječima, pored Agencije za elektronske medije, Instituta za medije, ali i samoregulatornih tijela čije je postojanje definisano Zakonom o medijima, neophodno je da svi lokalni i mediji sa nacionalnom frekvencijom, radio, televizija, portali u svoje programske šeme uključe segmente koji se tiču medijske pismenosti.

Posebnu odgovornost, dodali su iz CDT-a, ima Radio-televizija Crne Gore.

Izradu publikacije je finansirala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici.

Iz CDT-a su napomenuli da su mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su u publikaciji izneseni stav te nevladine organizacije i autora, i da ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.