Ona je u intervjuu agenciji Mina kazala da se bez medijske pismenosti ne može zamisliti svakodnevica ljudi.

"Medijsku pismenost danas najkraće bih i najučinkovitije definisala kao dio funkcionalnih pismenosti bez kojih se ne može zamisliti svakodnevica modernog građanina i građanki", dodala je Valić Nedeljković.

Prema njenim riječima, medijska pismenost je danas pomodna tema, a o njoj se površno govori i piše.

"Medijska pismenost je danas pomodna tema, na žalost o tome se površno govori i piše bez pravog razumijevanja suštine problema i ozbiljnosti zadatka medijskog opismenjavanja, a bojim se da moda ne prođe za jednu sezonu i učini se, u sistemskom smislu, više štete nego koristi", pojasnila je Valić Nedeljković.

Ona je navela da je osnovno pitanje koji su subjekti javne prakse suštinski zainteresovani za medijsko opismenjavanje ljudi, kao i ko bi od toga imao koristi.

"Kada odgovorimo na ta pitanja znaćemo malo više o tome koliko su iskrene i časne namjere zagovornika medijskog opismenjavanja i koliko će taj zahvat biti sveobuhvatan, a pristup sistematičan sa jasnim rezultatima", kazala je Valić Nedeljković.

Smatra da tek tada treba krenuti u pravu kampanju javnog zagovaranja medijskog opismenjavanja.

"Bojim se da cijela planeta, a ne samo Crna Gora i Balkan, kasne u medijskom osvješćavanju i opismenjavanju i da je generacijama šteta već načinjena", dodala je Valić Nedeljković.

Prema njenim riječima, suštinski nivo pismenosti stiče se još u osnovnoj školi, a to je ogledalo nastavnog osoblja iz maternjeg jezika.

Odgovarajući na pitanje da li je kvalitet izražavanja mlađih generacija danas slabiji nego ranije, ona je rekla da su mladi danas pismeni, ali u svom mediju komuniciranja, i to više nego odrasli.

"Jezik i stil su i dalje dio statusa, ali i obilježje društvene grupe. Svako njeguje jezičku kulturu konteksta u kojem živi“, smatra Valić Nedeljković.

Na pitanje koliko je danas za pravilan psihološki razvoj djece važno kritičko čitanje, Valić Nedeljković je odgovorila da je potrebno djecu prvo naučiti da čitaju bolje i brže sa razumijevanjem, ali da testovi ukazuju da generacije sve sporije uče da čitaju.

"Ne zaboravite da su oni rođeni na prelomu vijeka ka ovamo, suštinski audio-vizuelna generacija koja informacije, prije svega, prima preko novih digitalnih medija", saopštila je Valić Nedeljković i dodala da je njima čitanje vještina koju sa dosadom usvajaju.

Ona smatra da se pismenost može najbolje unaprijediti podizanjem nivoa obrazovanja i kasnije pri zapošljavanju, odabirom izuzetnog prosvjetnog kadra.