Od 2006. kako dr Marović radi u DZ Budva, fromirana je kartotetka od 8.000 kartona, a i kapitacija izabranog ginekologa na primarnoj zdravstvenoj zaštiti takođe je 8.000, što čini da ovaj dispanzer ima punu kapitaciju. Ginekološki pregledi se od samog početka obavljaju po prinicpu zakazivanja.

"Gledamo da olakšamo pacijentkinjama, da dođu spremne, to je važno naročito za djevojke koje prvi put dolaze na pregled. Bitno je da im se objasni kako izgleda prvi susret sa ginekeologom, da se upoznaju sa instrumentima, kako bi se opustile, jer se ipak radi o naintimnijem i po mnogima najneprijatnijem pregledu", kazala je dr Marović u razgovoru za naš portal.



Kako ističe, važno je da pacijentkinje imaju povjerenja u ginekologa, te da je pregled i sve ono što se dešava u ordinaciji strogo povjerljivo i da ostaje između nje i njenih pacijentkinja.

Najveći saveznik u brobi za dobijanje potomstva jeste smirenost

Dr Milica Marović je na ginekologiji od 2006. godine, do čega je u istoj zdravstvenoj ustanovi radila kao ljekar Opšte prakse.
Ono na šta stavlja akcenat svakako je trudnoća i poteškoće prilikom ostvarivanja začeća, koji je danas zahvaljući napretku medicine sve manji problem.

"Što se tiče vantjelesne oplodnje, ima žena koje ne gube nadu i opredjeljuju se za vantjelesnu oplodnju i u više navrata, ali sam doživljaj da se priordnim putem ne može zatrudnijeti nije baš najljepši osjećaj, iako je danas sve više žena koje trebaju pomoć za ostvarivanje u ulozi majke, prihvatanje samog problema još uvijek ne pada lako", kazala je.

Kada joj se pacijentkinje prilikom prvog pregleda požale na teškoće ostvarivanja trudnoće, rade se analize genitalnog trakta shodno zdravstvenom stanju i godinama pacijentkinje, a u obzir se uzima i zdravstveno stanje partnera i odlučuje se da li se još malo čeka da se trudnoća ostvari priordnim putem ili se kreće u prikupljanje dokumentacije i izvještaja, te se par upućuje na analize koji će kasnije koristiti za vantjelensu oplodnju.

"Dešava se i da žene tragično dožive upućivanje na vanjtjelesnu oplodnju, plaču i ne prihvate na pravi način uput koji je nekada jedini način ostvarivanja trudnoće zbog stanja jajovoda. Postoje i žene koje ne gube nadu, ali kod ovih zahtjeva i jeste najvažnije ne gubiti vjeru. A praksa svjedoči da većina žena na kraju i ostvari trudnoću", priča dr Marović.

Ona je kazala da prilikom rada na potomstvu, postoje i slučajevi gdje su oba partnera reproduktivno zdrava, ali se ipak ne ostvaruje trudnoća, tada se rade analize na antitijela u spermatozodima, ali kako je istakla i za to postoje stručnjaci, a ona je na tom putu prva istanca i prva osoba kojoj se obraćaju za pomoć prilikom susretanja sa teškoćama u začeću.

"Ipak najveći saveznik u brobi za dobijanje potomstva jeste smirenost, najvažnije je da se žene koje žele da se ostvare u ulozi majke ne opterete, ali to se najčešće i dešava i onda sama psihička opterećnost bude veliki neprijatelj ka želejnom cilju", kazala je.

Većina muškaraca među sugrađanima, još uvijek se teško odlučuje da bude pratnja svoje partnerke kod ginekologa u svhu pretraga, a u borbi sa infertilitetom. Međutim ono u čemu se vidi jasan pomak za razliku do unazad par godina, jesu zajednički dolasci parova radi ultrazvuka trudnice, a najčešće kod mlađih parova.

U ginekološkom dispanzeru DZ Budva, dnevno se obavi od 30 do 40 pregleda

"Od kako se pročulo da u DZ Budva radi ženski ginekolog došlo je do promjene i oslobađanja žena i posmatranja ginekološkog pregleda koa bilo kog drugog pregleda, što do tada nije bio slučaj", kazala je naša sagovornica.



Kod žena je kako doktorka ističe veći problem odlaganja pregleda iz straha i nemara, nego zbog neprijatnosti.

"Kada je počeo skrining prije dvije godine, pacijentikinje su putem telefona pozivane da dođu kako bi im se uradilo testiranje na HPV virus koji je odgovoran za nastanak karcionma materice. Žene, među kojima je bilo i onih koje su do tada redovono dolazile, pozivane su i po više puta, ali i dalje je bilo onih koje nikada nijesu došle na skirning", istakla je.

Što se tiče majki čije su ćerke tinejdžerke prispjele za svoj prvi pregled, doktorka ističe da ne treba vršiti pritisak, te da je neormalno da postoji barijera i važno je da djevojke budu opuštene.

Doktorka se osvrnula, i na godine rađanja, a žene se danas kako je kazala sve kasnije odlučuju za brak i porodicu, među visokoobrazovanim ženama kakve su žene generalno danas pomjerena je granica za rađanje, a samim tim je i šansa da prilikom ostvarivanja trudnće dođe do problema veća. Međutim sa napretkom medicine prepreke za rađanje danas su svedene na minimum, a godine nijesu barijera.

"Ono što je u našem narodu učestalo jeste posmatranje trudne žene kao "bolesne žene", odnosno žene koja nije u stanju da obavlja poslove koje je prije trudnoće radila svakodnevno, što nikako nije dobro", navodi ona.

Trudnoća je, kako je dr kazala fizoiološko stanje, te je žena tokom trudnoće sposobna da radi, naravno u zavisnosti od tipa posla i tegoba koje prate trudnoću.

"Materica je predviđena da nosi trudnoću devet mjeseci i da žena za to vrijeme normalno funkcioniše, ali ipak je čest slučaj da trudnice traže bolovanje već od prvog dana trudnoće", napominje dr Marović.

Doktorka je za kraj, pozvala sve sugrađanke koje odlažu posjetu gienkologu iz straha od kako je kazala nepoznatog, da dođu da se upoznaju, a da ostalo prepuste njoj. Ona je kako ističe naoružana, strpljenjem i razumijevanjem, te na kraju kako je kazala, uvijek sve dobro prođe.

D.P.