Foto: ilustracija/pxb
On je poručio da država mora imati bolje servise podrške namijenjene toj populaciji.
U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo više od 27 hiljada mladih koji nijesu zaposleni, niti u procesu obrazovanja ili obuke (NEET).
Bakić upozorava da NEET status i nedostatak mogućnosti i šansi posebno teško padaju osobama koje su odrasle u Dječjem domu Mladost, ustanovi koja postoji skoro 80 godina i bavi se zbrinjavanjem djece lišene roditeljskog staranja.
On je u Dom u Bijeloj došao po rođenju, 1991. godine, a djetinjstvo provedeno sa tri sestre i bratom, koji su takođe bili smješteni u toj ustanovi, opisuje kao bezbrižno. Iz Doma je izašao 2010. godine, nakon završene Srednje mješovite škole "Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom.
„U tom periodu ništa se nije radilo povodom osnaživanja mladih koji su izašli iz sistema socijalne zaštite. Te 2010. godine preselio sam se u Podgoricu, našao sobu i upisao Fakultet političkih nauka, smjer Socijalni rad“, rekao je Bakić u intervjuu agenciji MINA.
On je kazao da je iznos mjesečnog dječjeg dodatka bio znatno niži dok je on bio u Domu, a taj novac, koji je dobio nakon izlaska iz ustanove, nije mu bio dovoljan za osamostaljivanje.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije agenciji MINA su rekli da naknada za dodatak za djecu danas iznosi 77,7 EUR i da se nalazi na posebnom računu. Visina te naknade se, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, usklađuje polugodišnje.
„Naknada se isplaćuje po izlasku iz doma, s tim da se i u toku boravka može koristiti za potrebe djeteta, uz saglasnost centra za socijalni rad, kao organa starateljstva“, pojasnili su iz tog Vladinog resora.
Bakić je naveo da mu je finansijski najviše značila porodična penzija, od koje je uspio da plati prvu godinu fakulteta i završi je.
„Ključna barijera na tom mom putu bila je nedostatak informacija. I tu penziju od 108 EUR izgubio sam, jer nijesam znao da u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja treba da odnesem potvrdu da sam redovan student. U tom momentu kreće panika, jer treba platiti sobu, prehraniti se“, istakao je Bakić.
On je kazao da te 2010. godine nije ni znao za izraz NEET mladi, ali da je i te kako osjetio posljedice tog statusa.
„Osjećao sam da sam apsolutno bez podrške sistema. Moram napomenuti da se ne radi o 2024, nego o 2010. godini i da su osobe odrasle u Domu definitivno imale mnogo manji pristup informacijama“, rekao je Bakić.
Kako je naglasio, posao je morao naći, a njegovo stupanje na tržište rada tada su olakšala radna iskustva koja je stekao na sezonskim poslovima koje je obavljao tokom boravka u Domu, ali i obuka za mlade lidere koju je Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), 2008. i 2009. godine, sprovodio u toj ustanovi.
Bakić je dodao da mu je posao bio neophodan, jer u periodu kada je izašao iz Doma nije postojala mogućnost korišćenja stana koji danas obezbjeđuju centri za socijalni rad.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kazali su da je u Crnoj Gori trenutno opredijeljeno osam stanova za potrebe mladih koji su izašli iz Javne ustanove Dječji dom Mladost.
Kako su rekli iz tog resora, trenutno je šest mladih osoba, koje su napustile Dječji dom, smješteno u tim stambenim jedinicama.
Oni su naveli da je Strategijom deinstitucionalizacije planirano uspostavljanje usluge stanovanje uz podršku, između ostalog i za mlade koji napuštaju Dječji dom Mladost.
Na pitanje kako ocjenjuje socijalne usluge koje su nakon izlaska iz ustanove dostupne osobama odraslim bez roditeljskog staranja, Bakić je odgovorio da su one vrlo ograničene.
On je kazao da je od te 2010. godine, kada je izašao iz Doma, više puta, u različitim periodima, bio bez posla, a nije pohađao ni bilo kakve obuke.
Prema njegovim riječima, NEET status i „zatvorena vrata države i institucija“ posebno su mu teško pali 2020. godine.
„Desetog oktobra 2020. godine doživio sam infarkt. Zdravstveno nijesam bio sposoban da radim, a oporavak je trajao pola godine. To je bio moj baš težak period“, kazao je Bakić.
On je istakao da su mu prijatelji pomogli da psihološki i finansijski prebrodi taj period.
„A naišao sam na zatvorena vrata države i institucija. Navešću samo jedan primjer - predao sam tada za tuđu njegu, a pozvali su me nakon godinu i po, kad sam postao radno sposoban, što ukazuje na tadašnji nemar institucija“, naveo je Bakić.
Upitan šta vidi kao glavne izazove na putu aktivacije NEET mladih koji su izašli iz sistema socijalne zaštite, on je kazao da su to nedostatak informacija, ali i predrasude.
„Mnogo je predrasuda. Ako je jedno dijete bez roditeljskog staranja problematično, nije svako. Važno je i da poslodavci imaju osjećaja i da budu ti koji će ne sažaljevati, već dati šansu i popločati put tim mladim ljudima“, istakao je Bakić.
On je poručio da je, i kada je bilo padova, tražio izlaz i nije dozvoljavao da problemi pobijede.
Izlaz, kako je kazao, može biti u povećanju iznosa materijalnog obezbjeđenja i dječjeg dodatka namijenjenog djeci bez roditeljskog stranja, ali i u tome da se napravi više stanova koji se daju na korišćenje bivšim štićenicima.
„Ipak, samo po sebi to nije dovoljno i nije rješenje, ako se nakon izlaska iz Doma ne vodi računa i ako su ti mladi prepušteni sebi“, smatra Bakić.
On je rekao da mlada osoba nakon izlaska iz Doma ne zna da troši i raporedi novac, jer je 18 godina provela u instituciji.
Državne institucije, kako je istakao Bakić, treba da prate put tih osoba i da ti mladi znaju da postoji adresa na koju mogu da se obrate.
„Najvažnije je pratiti te mlade kroz njihov razvoj. Ovo najviše pričam zbog ljudi koji su otišli drugim putem, a taj drugi put je krivi put“, naglasio je Bakić.
On je kazao da poznaje dosta bivših štićenika koji nijesu zaposleni, niti u procesu obrazovanja ili obuke.
„U periodima kada su bili zaposleni, obično su radili teške fizičke poslove, sezonske i poslove iz sektora ugostiteljstva, a važno je da se djeca štićenici motivišu, osnaže, da znaju da mogu mnogo - da prođu obuke, stiču vještine, volontiraju, da rade poslove za koje imaju interesovanje“, rekao je Bakić.
Taj cilj, prema njegovim riječima, sada je lakše postići, jer je u Domu trenutno zbrinuto oko 70 djece, a u vrijeme dok je on bio u ustanovi bilo je i do 200.
Na pitanje da li je situacija sada bolja u odnosu na vrijeme kada je on izašao iz institucije, Bakić je odgovorio da je vrlo malo bolja.
„Država sa ovako malim brojem stanovnika, a ovako nerazvijena socijalna politika. Prema mom mišljenju, danas je vrlo malo bolja situacija u odnosu na tu 2010. i godine koje su uslijedile“, ocijenio je Bakić.
Na pitanje da li postoje specijalizovani programi zapošljavanja ili stažiranja koji pomažu osobama koje su odrasle bez roditeljskog staranja u sticanju prvih radnih iskustava, a nakon što one postanu punoljetne, iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su odgovorili odrično, navodeći da postoje oni koji se odnose na svo stanovništvo.
“Centri za socijalni rad u skladu sa svojim nadležnostima i obavezama pomažu mladima pri pronalasku zaposlenja, a nerijetke su situacije da zaposlenje dobiju i posredstvom Dječjeg doma Mladost”, rekli su iz tog Vladinog resora.
Oni su kazali da bivši štićenici Dječjeg doma Mladost u Bijeloj mogu, u skladu sa svojim potrebama, koristiti usluge podrške za život u zajednici, savjetovanja, terapija, kao i druge usluge u skladu sa okolnostima i njihovim potrebama.
Iz tog resora su naveli da će u cilju obezbjeđivanja uslova da korisnici usluga žive u zajednici i/ili porodici, odnosno u najmanje restriktivnom okruženju, krajem tekuće godine biti usvojena dva strateška dokumenta - Strategija deinstitucionalizacije za perod od naredne do 2028. godine i Strategijja razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za isti perod.
Kako su rekli iz Ministarstva, kroz mjere i aktivnosti definisane tim dokumentima predviđen je razvoj i uspostavjanje usluga koje će u najboljoj mjeri odgovoriti potrebama korisnika i kojima se korisnik stavlja u centar politika.
Govoreći o dostupnim socijalnim uslugama, oni su ukazali da djeca bez roditeljskog staranja ostvaruju pravo i na materijalno obezbjeđenje najduže pet godina od dana prestanka smještaja u ustanovi, porodičnog smještaja - hraniteljstva, odnosno prestanka starateljstva.
Kako su naveli, materijalno obezbjeđenje iznosi 170,82 EUR i usklađuje se polugodišnje.
Osnovni tekst krovnog zakona u ovoj oblasti, Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, donijet je 2013. godine, a kasnije je usvajano više izmjena i dopuna tog pravnog akta.
Na pitanje da li su odredbe Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u skladu sa stvarnim potrebama i stanjem na terenu, iz Ministarstva su odgovorili da je, imajući u vidu nastale društveno-ekonomske okolnosti koje su uticale na standard svih građana, a posebno korisnika socijalno-zaštitnih prava, počela izrada novog zakona kojim će se nastojati da se dosadašnja zakonska rješenja unaprijede.
Oni su istakli da će se donošenjem novog zakona unaprijediti prava u oblasti socijalne i dječje zaštite, pa samim tim i usluge socijalne i dječje zaštite.
Zakonom će se, kako su rekli iz Ministarstva, prepoznati nove usluge, unaprijediti sistem kvaliteta i postupak licenciranja pružaoca usluga.
Upitani koliko mladih nakon izlaska iz Doma u Bijeloj upiše fakultet, iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su kazali da, prema podacima koje trenutno posjeduju, mali procenat djece nastavi školovanje nakon završene srednje škole.
Nedostatak informacija o raspoloživim prilikama i vještinama potrebnim za određene poslove, na koji je ukazao naš sagovornik, samo je jedna od prepreka sa kojima se suočavaju NEET mladi.
Da bi se brojka od preko 27 hiljada NEET mladih smanjila i povećale šanse za kvalitetno zapošljavanje i društvenu inkluziju te kategorije stanovništva neophodan je multisektorski pristup.
Za dostizanje tog cilja neophodno je, takođe, evidentirati i uvesti NEET mlade kao posebnu kategoriju u okviru strateških i zakonskih dokumenata.
Taj iskorak bi, kako je poručeno sa konferencije u organizaciji Foruma MNE, koja je održana početkom decembra, podrazumijevao praćenje indikatora koji se odnose na NEET mlade, kao i kreiranje specifičnih mjera, namijenjenih samo za tu populacionu grupu.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Inkluzivan napredak ka EU integracijama – Osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinos inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica”, koji finansira EU i Ministarstvo javne uprave Crne Gore, a sprovode Forum MNE i Centar za omladinsku edukaciju.
Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Foruma MNE i ne odražava stavove EU i Ministarstva javne uprave Crne Gore.